Početna Zanimljivosti Homo bosniacus – pojava bosanskog pračovjeka i razumnog bića

Homo bosniacus – pojava bosanskog pračovjeka i razumnog bića

0
PODIJELI

O tome kako je fizički izgledao bosanski pračovjek znamo preko nalaza iz drugih krajeva Evrope, prije svega iz Neandertala u Njemačkoj, a zatim i iz susjedne Hrvatske odakle potiče poznato nalazište Krapinskog čovjeka. Konstrukcija tijela, oblik glave, izgled lica i način pokreta, znatno se razlikovao od savremenog čovjeka. Ustvari, on još nije bio razumno biće. Jedva da je poznavao vatru, hranio se korijenjem, šumskim plodovima, puževima, mesom divljači, hodao je go, a u hladnijem periodu zaogrtao bi se kožama ubijenih životinja. Jedino oružje kojim se služio je kameni šiljak – malo pritesen kako bi se sa njim lakše rukovalo. Stepen umnog razvoja nije mu dopuštao da izrađuje savršenija oruđa. Prastanovnici Bosne živjeli su u pećinama a ponekada i na otvorenom, pod nekom vrstom improvizovanog šatora napravljenog od granja ili životinjske kože. Nisu posjedovali stalna skrovišta iz razloga što su uvijek pratili pokrete stada životinja i čopora zvijeri, kako bi im izvor hrane bio na dohvat ruke. Nije poznato kada i na koji način su iščezli prvi stanovnici Bosne – da li je to bio utjecaj prirodne pojave, naglog zahlađenja, bolesti i slično ili su postali žrtve savršenije vrste ljudi.

Nakon izumiranja Neandertalca Bosnu su naselila savršenija, odnosno razumna bića – Homo sapiensi. Njihovo naseljavanje se poklapa sa periodom mlađeg paleolita koje obuhvata razdoblje od 60 000 do 10 000 godine p.n.e. Dok se za Neandertalskog čovjeka smatra da je pripadao tipu evropskog pračovjeka, za homo sapiensa se tvrdi da je stigao iz Prednje Azije. Analizom njegovog skeleta zaključeno je da je bio veoma pokretan i vješt lovac na brzu divljač. Samim time počeo je da upotrebljava i složenije oruđe i oružje poput koplja, luka i strijele. Tragovi prvog razumnog bića na bosanskohercegovačkom prostoru potiču prije 35 000 godina. Ostaci su veoma brojni a zastupljeni su na deset lokaliteta kod Odžaka, Dervente, Tešnja, Gračanice, Banja Luke itd. Najznačajnije i najpoznatije bosanskohercegovačko nalazište razumnog čovjeka je Badanj kod Stoca, koje je bilo naseljeno prije 12 000 do 14 000 godina. Na osnovu pronađenog oruđa, oružja i nakita (preko 200 000 primjeraka) može se ustanoviti da je život na ovom području bio veoma intenzivan i buran. Nalazište je posebno po urezanom crtežu konja, što predstavlja jedini primjerak spiljske umjetnosti paleolitskog doba na području jugoistočne Evrope.