Početna Zanimljivosti Ibrahim ef. Maglajlić i osnivanje Jugoslavenske muslimanske organizacije – ujedinjenje Bošnjaka tokom...

Ibrahim ef. Maglajlić i osnivanje Jugoslavenske muslimanske organizacije – ujedinjenje Bošnjaka tokom Kraljevine SHS

0
PODIJELI

Svjesni teškog položaja u kojem su se našli tokom Prvog svjetskog rata, Bošnjci se počinju sve više približavati politici austrougarske monarhije. Tome svjedoči veliki odziv za mobilizaciju u austrougarsku vojsku i velika uloga bošnjačkih regimenti na frontovima. Ovakav politički kurs doprinjeo je velikoj popularnosti grupe Šerifa Arnautovića koja se zalagala za autonomni status Bosne i Hercegovine u okviru Austrougarske. Nasuprot ove grupe stajala je grupa bošnjačkih intelektualaca predvođena Mehmedom Spahom, koji se zalagao da BiH bude sastavni dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevina SHS). Uslijed poraza Austrougarske u Prvom svjetskom ratu prednost dobija državno – pravna opcija koju je zalagao Spaho čime je u konačnici i riješen status BiH njezinim ulaskom u Kraljevinu SHS. Bošnjačka elita, ali i apolitično stanovništvo, smatralo je da za Bošnjake i BiH nastupa mirniji i bolji period, što se u konačnici pokazalo pogrešnim.

Već prve godine u novoj državi su očitovale veliku marginalizaciju Bošnjaka kojih nije bilo u društvenom i javnom životu. Bošnjacima su učinjene mnogobrojne nepravde, a zbog stvaranja svijesti o tome da su Bošnjaci Turci, dogodilo se mnogo pljačkaških napada, od kojih su brojni završavali i ubistvima. Samo u prve tri godine nove države ubijeno je oko 2 000 Bošnjaka, a za takva nedjela niko nije odgovarao. Ovakvi istupi od strane Srba pravdani su reakcijom na ‘nedjela’ koja su učinjena Srbima nakon atentata 1914. godine. Uslijed takve situacije Bošnjaci su se bojali za vlastitu egzistenciju te su pojedinačno tražili imovinsku zaštitu. Na osnovu jednog telegrama Svetozara Pribićevića, ministra unutrašnjih poslova, vidi se da je i on zabrinut zbog ophođenja prema Bošnjacima. Uslijed takvih okolnosti bošnjačka elita radi na formiranju političke organizacije koja će zaštiti Bošnjake. Bošnjaci su u ovom periodu bili okupljeni oko dva politička lista – Vrijeme i Jednakost, koji su imali različite poglede na bošnjačko političko djelovanje. Grupa koju je predvodio Mehmed Spaho bila je poznata pod imenom Muslimanska organizacija i u svom programu su naročito isticali brigu za očuvanjem i zaštitom Islamske vjerske zajednice. Druga grupa, okupljena oko lista Jednakost, sebe je nazivala Jugoslavenska muslimanska demokratija. U njenom programu se nije našlo agrarno pitanje, kojem je Muslimanska organizacija davala veliki značaj a zanemarivali su i pitanje Islamske vjerske zajednice, koja je u vrijeme Austrougarske bila glavni politički fokus Bošnjaka.

Prvi koji je uočio razjedinjenost bošnjačke politike u novoj državi i koji je krenuo u njezino zbližavanje bio je tuzlanski muftija Ibrahim ef. Maglajlić. Time je još jednom potvrđena veza izmđu vjerskog i nacionalnog pitanja kod Bošnjaka. Na njegovu inicijativu dolazi do niza sastanaka koji su za cilj imali zbližavanje bošnjačkih političkih opcija i donošenje zajedničke platforme djelovanja. Maglajlić i njegovi ljudi bili su skloniji opciji koju je propagirao Mehmed Spaho, odnosno ljudi bliski listu Vrijeme, zbog čega vjerovatno nije došlo do približavanja sa ljudima bliskim listu Jednakost i pored velikih napora da do sastanaka dođe. I pored neuspjeha Maglajlić nije odustao nego je nastavio raditi na zbližavanju bošnjačke političke misli. Dana 16. februara 1919. godine održana je sjednica kotarskih delegata, kojom je predsjedavao Maglajlić i na kojoj je donosena odluka da se formira jaka bošnjačka politička opcija pod nazivom Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO). Za prvog predsjedniak stranke izabran je Ibrahim ef. Maglajlić. Neki od prvobitnih članova stranke su bili: Sakib ef. Korkut, Edhem Mulabdić, Šemsudin ef. Sarajlić, Halib beg Hrasnica, ali ne i Mehmed Spaho koji je stranci pristupio u maju 1919. godine. Još pri osnivanju vodeće ličnosti su imale bojaz da program nove stranke neće prihvatiti sva bošnjačka inteligencija što se obistinilo u narednom periodu kada dolazi do formiranja niza manjih političkih organizacija koje nisu dijelile iste stavove sa JMO. Bez obzira na niz manjih stranaka JMO se na prvim stranačkim izborima pokazala kao najjača bošnjačka politička opcija osvojivši na izborima raspisanim u novembru 1920. godine za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS 110 000 glasova i rekordna 24 mandata.

Pored problema niza manjih stranaka koje nisu podržavale program JMO, postojalo je razilaženje i u samom rukovodstvu stranke. Pozicija Mehmeda Spahe je sve više jačala dok je Maglajlijćeva slabila. Zbog toga Mehmed Spaho u oktobru 1921. godine postaje predsjednik stranke, a 1923. godine dolazi i do rascjepa poslije čega Maglajlić napušta stranku i osniva Jugoslavensku muslimansku narodnu organizaciju (JMNO). Zbog rascjepa je došlo jer je veliki broj poslanika JMO zahtjevao raskid saradnje sa vladajućom koalicijom u državi. Grupa na čelu sa Maglajlićem je tražila ostanak u koaliciji dok je grupa oko Spahe zahtjevala raskid saradnje. Grupa koja je bila za nastavak koalicije imala je 13 od ukupno 24 člana JMO koja su imala mandat. Obzirom da je nadglasan Spaho podnosi ostavku na mjestu ministra te prelazi u opoziciju. Na Zemaljskoj skupštini održanoj 15. juna 1922. godine grupa koju je predvodio Spaho odnosi odlučujuću pobjedu, jer su mnogi podržali Spahino političko držanje. Poražena frakcija oko Maglajlića osniva Privremeni odbor koji nije uspio vratiti staro stanje.

Kako je tada štampa bila najpopularniji vid oglašavanja i plasiranja stavova prvi zadatak JMO je bio osnivanje novog i ozbiljnijeg lista, što je i učinjeno 22. februara 1919. godine kada iz štampe izlazi prvi broj lista Pravda. Glavni zadatak lista bio je da se javnost upozna sa aktivnostima i zadacima JMO, ali i o političkoj klimi koja vlada kako na prostoru Kraljevine SHS tako i na užem prostoru BiH. Uvođenje Šestojanuarske diktature 1929. godine i ukidanje listova znatno se odrazilo i na bošnjačku političku scenu, kao i na BiH. Mehmed Spaho, koji je u međuvremenu stao na čelo stranke i profilirao se u jakog političara, bio je pod stalnim nadzorom nove vlasti pa je sa Halidom Hrasnicom na kraći period završio u zatvoru. Ipak, završetkom Šestojanuarske diktature i život u Kraljevini SHS (po novom nazivu Kraljevina Jugoslavija) se stabilizovao popuštanjem represije. Istovremeno je i Mehmed Spaho i list Pravda radio punom parom. List je izlazio svakog petka i davao Bošnjacima uvid u politička, društvena i kulturna dešavanja u državi. Koliko je sadržaj lista Pravda bio raznovrstan svjedoči i veliki broj tekstova o prvom muslimanskom fudbalskom klubu NK “Đerzelez” iz Sarajeva.