Početna Zanimljivosti Kako je JNA prisilno regrutovala stanovništvo Bosne i Hercegovine za potrebe rata...

Kako je JNA prisilno regrutovala stanovništvo Bosne i Hercegovine za potrebe rata u Hrvatskoj i Sloveniji tokom 1991. godine

0
PODIJELI

Donošenjem Rezolucije o suverenitetu i usvajanjem Ustava o nezavisnosti Slovenije, 25. juna 1991. godine, postepeno je otpočeo i proces ukidanja svih onih segmenata koji su se odnosili na bivšu Jugoslaviju. Tako je slovenski političar Milan Kučan dao konačni rok do 31. decembra 1993. godine, da Jugoslavenska narodna armija povuče svoje snage sa slovenske teritorije. Ipak, uslijed angažmana JNA u Sloveniji i kratkotrajnog rata JNA je bila primorana da se povuče potpuno iz Slovenije. Odluka o učešću i povlačenju snaga JNA iz Slovenija imala je i krupne posljedice na prostor Bosne i Hercegovine. Rat protiv Slovenije i zbivanja u Hrvatskoj JNA je iskoristila za mobilizaciju rezervnog sastava JNA iz BiH. Krajem juna 1991. godine mobilisano je 16 000 rezervista, a prvih dana jula još 7 500. Prema naredbi Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu mobilizacija je izvršena samo u tri bosanskohercegovačke regije: banjalučkoj, trebinjskoj i hanpjesačkoj. Mobilizacije je sprovedena “bez ikakve koordinacije i iza leđa republičkih organa vlasti”. Mobilizacijom je obuhvaćen uglavnom srpskih živalj i određeni elementi Bošnjaka, dok su Hrvati bili u potpunosti izuzeti. Bilo je sasvim jasno da se vojska priprema za angažman u ratu protiv Slovenije i Hrvatske. U BiH je to shvaćeno kao uplitanje u političko razrješavanje jugoslavenske krize u korist Slobodana Miloševića i režima u Srbiji, što je izazvalo burne reakcije bošnjačkog i hrvatskog stanovništva. Brojne porodice su odlazile u regrutne centre kako bi svoju djecu vratile kućama. Također, po mnogobrojnim općinama porodice su sprječavale odlazak svoje dece na služenje vojnog roka u JNA, jer su takvi mladići odmah bili upućeni na slovensko i hrvatsko ratište sa opravdanjem “da brane Jugoslaviju od unutrašnjih neprijatelja”. Iako je ovakva naredba imala oznaku stroge tajnosti, radio stanice iz Banja Luke i Prijedora su neprestano i otvoreno pozivale da se mladići masovno jave u centre za mobilizaciju. Kad se vidjelo da se u brojnim mjestima BiH rezervisti ne odazivaju, već čak i otpor pružaju, Predsjedništvo BiH je 2. jula 1991. godine donijelo odluku – zahtjev “da se obustavi mobilizacija koja je u toku, osim ako je ona u funkciji provjere bojeve gotovosti”. Zabilježeni su mnogobrojni slučajevi pružanja otpora u Tuzli, Živinicama, Lukavcu, Kalesiji, Doboju, Maglaju, Banovićima, Zenici itd. kako ne bi otišli u Hrvatsku gdje su trebali postati “tampon zona” između srpske i hrvatske strane. Ipak, na prostoru gdje je srpsko stanovništvo bilo većina i tokom jula 1991. godine nastavljena je mobilizacija, posebno na prostoru Banja Luke i istočne Hercegovine, gdje se mobilizacija u jedinice Teritorijalne odbrane vršila i bez znanja komandanata Ratnog štaba generala Vukosavljevića. Na tim područjima proglašeno je vandredno stanje, a rezervisti su bez saglasnosti Republike slani na hrvatsko ratište.

Bošnjaci su tokom jula mjeseca 1991. godine na zborovima širom BiH izjavljivali “da se neće boriti ni protiv jednog naroda u Jugoslaviji”, da “ne žele biti u jedinicama gdje se pjevaju četničke i ustaške pjesme i nose njihova znamenja”, “da “ne žele braniti granice velike Srbije”, ali “da će se boriti samo ako Jugoslavija bude napadnuta od spoljnog agresora”. Zbog sve napetije situacije, negiranja suvereniteta BiH, i samovolje vojnih i političkih organa, Glavni odmor Muslimanske bošnjačke organizacije u cilju zaštite nacionalnog bića Bošnjaka je sredinom jula 1991. godine održao savjetovanje u Srebrenici, gdje su predstavnici MBO iz najkriznijih područja BiH prenijeli zahtjeve naroda za samoorganiziranje u odbrani od sve većih nastraja na njihove domove i imovinu. JNA je neprestano pokušavala da nameće rješenja koja su bila uperena protiv suverenosti BiH. Međutim, republike Makedonija, Slovenija i Hrvatska nikada nisu prihvatile takva rješenja, niti su ih provodili. Sa BiH je uslijed srpske političke i vojne dominacije bilo sasvim drugačije. Uslijed povlačenja iz Slovenije i Hrvatske na prostor BiH su se stacionirale brojne zrakoplovne, oklopno – mehanizovane, pješadijske, artiljerijske snage i ostale jedinice, bez saglasnosti ove Republike. Odlaskom slovenačkih, hrvatskih a dijelom i makedonskih oficira iz JNA, ona je brzo postala srpska udarna pesnica koja je takvim angažmanom oružane tehnike na prostoru BiH stvorila odlične pretpostavke za efikasan i munjevit prodor koji će rezultirati već naredne godine kada počinje agresija na BiH.


Komentari