Početna Zanimljivosti Karakter bune Husein kapetana – da li je Gradaščević digao antireformsku...

Karakter bune Husein kapetana – da li je Gradaščević digao antireformsku ili nacionalnu pobunu protiv Osmanlija?

0
PODIJELI

Sve bune u historiji su imale revolucionarni karakter i zahtijevale su određene društvene promjene u korist jedne društvene grupe. Najbliža dešavanjima buni Husein kapetana Gradaščevića je buna koja je potresla više evropskih država 1848. godine. Tako se npr. u francuskoj zahtijevalo proširenje prava glasa, uvođenje slobode govora, slobode štampe itd. Reforme koje su zahvatile Osmansko carstvo pod sultanom Mahmudom II predstavljale su pokušaj modernizacije države i izlazak iz duboke krize u koju je carstvo zapalo. U Evropi su se pobunjenici borili protiv vlasti koje nisu dopuštale reforme, dok je u slučaju bune Husein kapetana Gradaščevića to bio potpuno obrnut slučaj. Bosanska buna je prvenstveno bila okrenuta protiv pokušaja reformi.

Bosanski kapetani su na sastanku održanom u februaru 1831. godine donijeli pet tačaka kojima je ozvaničen pokret za autonomiju Bosne: Da se ne prihvata nova vojna organizacija; da se ne prihvaćaju novi porezi; da se pruži otpor predaji nahija Srbiji; da se uvede autonomna uprava u Bosni; da se Husein kapetan prizna kao lider bosanskih ajana. U proglasu vođa pokreta narodu o razlozima i ciljevima pokreta stoji: “Naša zemlja je okružena neprijateljima sa sve četiri strane. Ako ne budemo oprezni i jedinstveni, neprijatelj koji ima svojstva da laže i vara, može iskoristiti priliku i napasti na našu zemlju. Onima koji vjeruju u jednog Boga nije dozvoljeno da budu neoprezni. I zato se odmah jedna grupa pametnih i uglednih Bošnjaka, koja je u stanju da razlikuje dobro i zlo, koja ima sposobnost da stvori jednistvno cijele zemlje, sastala i dogovorila se da povede Pokret. Mi ćemo obavijestiti o tome velikog vezira i namjesnika i, ako oni ne odustanu od predavanja naše zemlje kaurima u ruke, mi ćemo oružjem u ruci poći protiv sultana… Raspravljaće se o ustupanju Srbiji naših teritorija, o vlasti u našoj zemlji i regularnoj vojsci koju želi uvesti sultan.”

Iz proglasa se vidi da su pobunjenici zabrinuti za sudbinu Bosne, ali i za svoju ličnu sudbinu, da se protive ustupanju nahija uz rijeku Drinu Srbiji, da će raspravljati o nekim promjenama vlasti u Bosni i da će raspravljati o regularnoj vojsci koju je sultan želio uvesti, te da su spremni u slučaju neispunjenja njihovih zavjeta ratovati protiv sultana. Činjenica vođe bune su od sultana tražile autonomni položaj Bosanskog ejaleta u sklopu Osmanskog carstva: “Mi smo uvijek bili pokorni i odani i ulagali veliki trud u korist države… ali, ima izvjesno vrijeme kako veziri koji dolaze u Bosnu samo dok primaju dužnost obavezuju se da će štiti stanovništvo, nemoćnu sirotinju i raju, i da će se pridržavati pravde. Čim dođu na svoju dužnost, to zaborave, i tako iznevjere božje riječi ‘ Bog vam daje da vaše amanete dajete onima kojim pripadaju, a kada sudite ljudima, sudite po pravdi’ i pejgamberovu preporuku ‘Olakšavajte, a nemojte otežavati. Razveseljute a nemojte rastuživati’… Kako je nama postalo jasnije od dana da se naše stanje neće popraviti, zaključili smo da je jedini izlaz da se nama za valiju postavi neko iz naše zemlje, ko je pokoran državi, ko je pošten i koji pomaže sirotinju i raju… Za dobro ove zemlje, a u nadi u Allaha i milost sultana, tražimo da se njemu (Husein kapetanu – op. aut.) dade ovaj ejalet kao paši i veziru i da on bude valija ove zemlje. Mi se obavezujemo da ćemo biti pokorni njemu i nosiocima vlasti. Nadamo se da ćemo tako ponovo našu zemlju dovesti u red i da ćemo dobro držati uređenje naše države i postojano ih braniti.”

Sam Husein kapetan u svom obraćanju objašnjava: “Mi svi, malo i veliko, uvijek smo bili odani caru i uvijek molili za trajnost države. Mi i ovim mahzarom izražavamo podaništvo sultanu i državi… Mi ne tražimo odcjepljenje i nezavisnost, mi tražimo svoju vlast i da budemo zaštićeni pod okriljem njegove preuzvišenosti… Što se mene tiče, ja ću učiniti sve da zadobijemo zadovoljstvo sultana, da provodim šerijat i naredbe cara, a u isto doba da branim zemlju od neprijatelja, a prije svega da štitim sirotinju…” Ako uzmemo u obzir da su arhivski dokumenti prvoklasni historijski izvori onda možemo doći do zaključka da Husein kapetan “nije tražio odcjepljenje i nezavisnost”, nego je tražio “svoju vlast i da budemo zaštićeni pod okriljem njegove preuzvišenosti”. Prvenstveno se tražilo da se unutar potpuno istog sistema sa istim zakonima, izvršnom i sudskom vlašću kao u cijeloj osmanskoj državi u Bosni pitaju Bošnjaci. Vođe pokreta se pozivaju na nepravdu koja se ne otklanja, pozivaju se na islamske vrijednosti koje treba braniti. Ne pozivaju se na bošnjaštvo, neku nacionalnu osnovu radi koje bi se oni trebali pitati u Bosni. Osnovni njihov zahtjev je njhovo upravljanje Bosnom i eliminacija zloupotrebe koju čine strani beglerbezi koje sultan šalje. Svakako da je najpozitivniji i najplemenitiji dio čitave priče o buni traženje Husein kapetana da zaštiti sirotinju i raju koja se našla pod korumpiranim osmanskim jarmom.