Početna Historija Bosne Kratki osvrt na period vladavine Osmanskog carstva ( I dio)

Kratki osvrt na period vladavine Osmanskog carstva ( I dio)

0
PODIJELI
Bosanski_pasaluk
Bosanski ejalet početkom XVII stoljeća

Padom Jajca i pogubljenjem posljednjeg bosanskog kralja, Stjepana Tomaševića 1463. godine Osmansko carstvo je srušilo bosansku kraljevinu i time osvojilo veliki prostor današnje Bosne i Hercegovine. Još ranije, između 1448. i 1453. godine od osvojenih dijelova Bosne, Osmanlije će formirati upravnu jedinicu koja će biti nazvana “Bosansko krajište”. Padom Bosne biti će osnovana nova teritorijalna jedinica, nazvana Bosanski sandžak. Nešto kasnije Osmanlije će formirati i Hercegovački (Hercegovina je pod vlast Osmanlija pala 1482. godine), Zvornički, Kliški, Požeški, Lički i Bihaćki sandžak. Svi ovi sandžaci će 1580. godine ući u sastav noformiranog Bosanskog ejaleta. Prvo sjedište ejaleta će biti Banja Luka. Padom Bihaća 1592. godine, Osmanlije su pokorile kompletan prostor današnje Bosne i Hercegovine. Tokom cijele druge polovine XV i sve do kraja XVI stoljeća Osmanlije će voditi borbu sa Ugarima na prostoru današnje Bosne i Hercegovine.


Najznačajnija društvena promjena koja je zadesila stanovništvo današnje Bosne i Hercegovine, dolaskom Osmanlija, je pojava Islama. Proces prelaska na Islam je bio snažniji nego u ostalim pokrajinama carstva. Razlog tome je veliki značaj Crkve bosanske čiji su pripadnici bili progonjeni, te su svoj spas vidili u prihvatanju nove religije. Jedan od razloga, prihvatanja nove vjere, je i taj što su vjerski običaji pripadnika Crkve bosanske bili donekle slični islamskim vjerskih običajima. Na islam su prelazili i pripadnici bosanskog plemstva. Osmanlije su imale veoma tolerantan odnos i prema ostalim religijama. Dokaz tome je poznata Ahdnama sultana Mehmeda II, koji je i pokorio srednjovjekovnu bosansku državu.

sara1xx5
Prikaz čaršije iz osmanskog perioda

U privrednom pogledu, u vrijeme osmanske uprave preovladavala je zemljoradnja. Tek u drugoj polovini XIX stoljeća doći će do pojave industrije. Također, dolazi do razvoja gradova. Osmanlije su imale određene specifičnosti u tom pogledu. Sam centar se nazivao čaršija. Ona je predstavljala trgovačko i zanatsko središte naselja. Stambeni dio grada se nazivao mahala. Kao i u ostalim dijelovima carstva, Osmanlije su uspostavili timarsko – spahijski feudalni poredak. U drugoj polovini XIX stoljeća, kroz pokušaj reformi carstva, feudalni poredak će se dodatno zakomplikovati uvođenjem čiflučenja. I podjela na stanovništvo nije odstupala, tako da se i u Bosni stanovništvo dijelilo na asker i raju. Muslimansko stanovništvo je vršilo vojnu obavezu i nije plaćalo porez, dok je nemuslimansko plaćalo porez ali nije vršilo vojnu službu.

Obzirom da je Bosanski ejalet imao važnu ulogu za Osmansko carstvo, prvenstveno jer je on predstavljao zapadnu granicu carstva, Osmanlije su se trudile da nizom ustupaka pridobiju domaće ljude, a zauzvrat su oni bili zaduženi da čuvaju granice carstva. U svrhu toga pojavljuju se ajani. To su bili ugledni ljudi iz određenog kraja Bosne koji su čuvali granice Bosanskog ejaleta, a samim time i granice Osmanskog carstva. Pored ajana značajna je bila i uloga kapetana, koji su bili na čelu kapetanija. Kapetanije su pogranične vojne utvrde i imale su ulogu da zaštite carstvo od prodora osvajača. Posebnu ulogu će dobiti slabljenjem Osmanskog carstva u XVIII stoljeću, kada će i ugled bosanskih kapetana biti sve veći. Ukinute su 1835. godine.

Most u Višegradu
Most Mehmed paše Sokolovića u Višegradu predstavlja klasični stil osmanske gradnje

Prostor Bosne i Hercegovine, dolaskom Osmanlija, doživit će i veliki kulturni procvat. Bosanska kultura se počinje razvijati pod uticajem islamsko – orjentalne kulture. Također, manje značajan nije kulturni napredak kršćanskog stanovništva čiji su centri kulturnog razvoja postali samostani i crkve. Centri pravoslavne duhovne kulture bili su manastiri u kojima su pisani ljetopisi i hronografi. Jevreji, koji su krajem XV stoljeća protjerani iz Španije, svoje kulturne specifičnosti razvijaju pod uticajem španske i jevrejske kulture. Njihova najpoznatija ostavština je Hagada. U Bosanskom ejaletu razvija se alhamijado književnost. Djela ove književnosti pisana su bosanskim jezikom, ali arapskim pismom. Pod uticajem islamske kulture pojavljuje se i sevdalinka. U sferi arhitekture preovladavao je orjentalni stil, kojim su napravljene brojne džamije, mostovi, medrese, privatne kuće, i drugi javni objekti. Najznačajnije građevine su: most u Višegradu, Stari most u Mostaru, Careva i Gazi Huserv begova džamija u Sarajevu, Ferhat begova u Banja Luci, Baščaršija i brojne druge orjentalne građevine.

KRATKI OSVRT NA PERIOD VLADAVINE OSMANSKOG CARSTVA (II dio)

Komentari