Početna Historija Bosne Kratki osvrt na prahistorijsko i antičko doba

Kratki osvrt na prahistorijsko i antičko doba

0
PODIJELI

Prve podatke o postojanju čovjeka na našim prostorima imamo iz razdoblja starijeg kamenog dob (paleolit) prije stotinjak hiljada godina, na prostoru današnje Dervente, Tešnja, Usore, Banja Luke, Lupljanice itd. Prostor Bosne i Hercegovine u paleolitu je naročito prepoznatljiv po umjetničkim ostavštinama.


U mlađem kamenom dobu (neolit) čovjek se počinje baviti stočarstvom i poljoprivredom. Starost kulture neolita na našim prostorima kreće se od 6 700 do 7 700 godina i podijeljena je u tri faze: stariji, srednji i mlađi.

vijest1
Dalmati, Autarijati, Daorsi, Dezitijati, Mezeji – su samo nekad od ilirskih plemena koja su naseljavala naše prostore

Otkrićem metala u III i II milenijumu p.n.e dolazi do velike Indoevropske seobe. Kako je prostor današnje Bosne i Hercegovine bio izrazito bogat rudama, tako rudarstvo i metalurgija postaju primarne privredne grane bosanskohercegovačkog stanovništva. Prvenstveno su bili značajni nalazi bakra i željeza.

Krajem II milenijuma p.n.e dolazi do novog velikog pomjeranja stanovništva, koje će ostaviti značajan pečat na prostor današnje Bosne i Hercegovine. Njezin prostor će naseliti Iliri koji će imati najznačajniju ulogu, kada je u pitanju prostor naše države, u prahistorijskom i antičkom periodu. Iliri su naseljavali prostor od Istre na sjeveru pa sve do Grčke na jugu. Bili su podijeljeni u mnogobrojna plemena: Dalmati, Autarijati, Desidijati, Mezeji, Japodi, Daorsi, Liburni, Ardani – su samo neka od ilirskih plemena koja su naseljavala prostor Bosne i Hercegovine.

Na ilirsku kulturu značajno će uticati i Kelti, koji će izvršiti prodor na prostor Bosne i Hercegovine IV stoljeću p.n.e, kao i Grci, koji će osnovati svoje kolonije uz Jadransko more.

Krajem III stoljeća p.n.e na našim prostorima pojavit će se i Rimljani. Pojavom Rimljana dolazi do burnog perioda u antičkoj historiji Bosne i Hercegovine. Tim događajom otpočet će višestoljetni ilirsko – rimski ratovi, koji su izazvali veliku muku Rimskoj imperiji koja je bila u usponu. Ipak, Rimljani su u konačni uspjeli poraziti gotovo sva ilirska plemena, a kruna sukoba bio je Veliki ilirski ustanak (poznat još kao Batonov ustanak) koji je trajao od 6. do 9. godine n.e. Slomom Batonovog ustanka prostor današnje Bosne i Hercegovine će i definitivno ući u sastav Rimske države. Provinciju Ilirik Rimljani su podijelili na dvije provincije: Dalmaciju i Panoniju. Period rimske uprave ostat će upamćen po formiranju brojnih naselja, naročito rudarskog tipa, izgradnjom cesta, razvojem trgovine i zanastva kao i ostacima rimske arhitekture.

Iliri su se veoma brzo prilagodili rimskom stilu života. Ipak u pogledu religije zadržali su svoja božanstva, od kojih su naročit značaj imali Silvan (vrhovni ilirski bog) i Dijana (zaštitnica lova i divljači). Ipak prodor kršćanstva na ove prostore, u IV stoljeću, ostavit će značajnu ulogu. Tome svjedoče i brojne bazilike (ranokršćanske crkve) koje su izgrađene na tlu Bosne i Hercegovine. Još jedna religija, koju su donijeli rimski legionari sa istoka, ostavit će značajan pečat na život stanovnika naših prostora. Riječ je o mitraizmu.

Krizu rimske države, iskoristila su germanska plemena, koja će na prijelazu iz III u IV stoljeće sve više prodirati na prostore rimske imperije. Padom Zapadnog rimskog carstva 476. godine, provincija Dalmacija, a samim time i veći prostor Bosne i Hercegovine ulazi u sastav Istočnogotske države, koja će ovim prostorom vladati sve do 535. godine, kada naš prostor pokoravaju Bizantijci.

Krajem VI i početkom VII stoljeća na granicama carstva pojavljuju se nova plemena. Riječ je o Slavenima. Oni će izvršiti korjenite etničke promjene stanovništva naše države. Iliri će gotovo postpuno nestati u procesu slavenizacije koja će uslijediti. Time će Bosna i Hercegovina ući u epohu Srednjeg vijeka kao slavenska zemlja, iako to u suštini nije bila.

Komentari