Početna Zanimljivosti Perzijski jezik kao dio bosanskohercegovačke kulturne baštine

Perzijski jezik kao dio bosanskohercegovačke kulturne baštine

0
PODIJELI

Perzijski jezik i iranska kultura u posljednje vrijeme sve više su prisutni na području zemalja bivše Jugoslavije. To se posebno odnosi na područje Bosne i Hercegovine, koje je u velikoj mjeri historijski povezano s Iranom. U prošlosti se o odnosima ove dvije zemlje većinom govorilo u političkom kontekstu, što je rezultiralo manjom informiranosti bosanskohercegovačke javnostima o velikoj sličnosti u običajima iranskog i bošnjačkog naroda. Prevodilac sa perzijskog na bosanski jezik Kenan Čorbo je kao student proveo nekoliko godina u Iranu gdje se imao priliku upoznati se s kulturom iranskog naroda, za koju kaže da je veoma slična bosanskoj. Glavni predmet njegovog interesa je perzijski jezik, u kojem se, prema njegovom mišljenju, može primijetiti najviše sličnosti.

“Kao neko ko živi u bosanskom društvu i ko je proveo određeno vrijeme u Iranu, imao saradnju s ljudima iz tog podneblja te doticaja sa svim onim što prosječni stanovnik ima, kao što su muzika, likovna umjetnost, hrana, običaji, religija… mogu reći da su naše sličnosti uveliko srazmjerne onome što je u Bosnu i Hercegovinu donijela Osmanska država. Zaista je teško govoriti o sličnostima u nekom modernijem dobu, jer je to, po mom skromnom mišljenju, zajedničko za sve ljude svijeta. Postalo je kao neka internacionalna svjetska kultura, o čijem porijeklu bi se moglo mnogo istraživati”, kaže Čorbo. Kako kaže, bilo da se radi o vladarskim titulama, hrani, svakodnevnici, u bosanskom jeziku možemo pronaći veliki broj riječi koje vode porijeklo iz prerzijskog jezika. Osim jezika, ono što posebno napominje su sličnosti vidljive u narodnoj nošnji, muzici i običajima. Čorbo izdvaja riječ ‘ban’ koja je Bošnjacima itekako poznata zbog Kulina bana. Ban je u perzijskom jeziku osoba koja obnaša dužnost. Također, riječi poput ćufte, ćevap, pura, aščinica, pače, hurma, hurmašica, baklava, kolač, čaj, kadar… porijeklom su iz perzijskog jezika, a primjećujemo ih u svakodnevnom govoru. Ukratko, utjecaj islamsko – iranske kulture vidljiv je u oblačenju, jeziku, muzici, običajima, hrani… Narodna nošnja uveliko podsjeća na narodnu nošnju koja se nosila u Iranu. Poezija je posebna priča, manje – više svima su poznati divan, đulistan, Mesnevija jer je učenje perzijske poezije u Bosni nekada bilo toliko razvijeno da se, recimo, radovi sudija Bošnjaka danas izučavaju na studijama književnosti u Iranu.

Da su književnost, jezik i muzika u velikoj mjeri poveznice ova dva naroda ističe i Fatima Kamali, studentica Filozofskog fakulteta u Sarajevu, koja je porijeklom iz Irana. Prema njenim riječima, humanistička i filozofska perzijska poezija u velikoj mjeri ostavila je pečat i u Bosni i Hercegovini. “Ono što je posebno zanimljivo u razvoju kulture kod muslimanskog stanovništva Bosne i Hercegovin i Irana je tradicija tesavvufa, koja je povijesno odigrala veliku ulogu u poimanju islama kod oba ova naroda, a istovremeno je i u književnom i jezičkom smislu obogatila kulturno naslijeđe ova dva naroda. Srednjovjekovna perzijska sufijska književnost (Sadi, Rumi, Hajjam…) snažno je utjecala na duhovne i vjerske svjetonazore Iranaca te i danas je široko rasprostranjena u različitim oblicima u književnosti, pop – kulturi, medijima… Ova duboko humanistička i filozofska poezija svoj pečat je ostavila i u Bosni. Poznata je zbirka pjesničke proze Šejha Fevzija Mostarca Bulbulistan iz 1739. godine, napisana na perzijskom jeziku. Od bogate tradicije tesavvufa u našoj zemlji, osim naučnih historijskih, jezičkih i književnih istraživanja, danas je još ostalo čitanje i tumačenje Mesnevije po rijetkim tekijama”, naglašava Kamali.

Historičar Belmi Herić, koji se bavi proučavanjem perzijskog jezika navodi da je perzijski jezik nakon osmanskog osvajanja Bosne našao mjesto u bosanskoj kulturnoj baštini, o čemu svjedoče mnogobrojna djela istaknutih Bošnjaka: “Iz perspektive historičara te nekoga ko aktivno izučava perzijski jezik, mogu zaključiti da je dosta poveznica između dva jezika. Prva zajednička poveznica bosanskog i perzijskog jezika je to da oba propadaju indoeuropskoj skupini jezika. Zajednički korijeni su evidentni u riječima kao što su miš – muš, obrva – abru, žena – zan… Ono što još povezuje ove jezike je sličan način konjugacije glagola. Naime, oni se mijenjaju promjenom gramatičkog nastavka, slično kao i u bosanskom jeziku”

IZVOR: balkans.aljazeera.net; 6. januar 2019. godine