Početna Zanimljivosti Početak pobune protiv 5. korpusa ARBiH i prvi sukobi sa pripadnicima Autonomne...

Početak pobune protiv 5. korpusa ARBiH i prvi sukobi sa pripadnicima Autonomne pokrajine Zapadna Bosna

1
PODIJELI

Dana 9. septembra 1993. godine na u TV emisiji “Vrijeme istine” Fikret Abdić je prvi puta javno istupio sa tezom o potrebi stvaranja autonomije na prostoru Bihaćkog okruga. Bio je to potpuni šok kako za stanovništvo Bihaćkog okruga, tako i za ostatak Bosne i Hercegovine, pogotovo jer su se u tom periodu odvijali teški pregovori u Ženevi. Prvi nemio događaj među stanovništvom Bihaćkog okruga se desio 21. septembra 1993. godine, u Cazinskoj džamiji, kada su pristaše autonomije koje je predvodio efendija Čolaković, napale vjernike koji su se usprotivili formiranju autonomije. Obračun je smirila tek vojna i civilna policija. Nešto ranije, 17. septembra Fikret Abdić je, gostujući na TV Zagreb, izrekao niz uvreda na račun onih koji se bore za opstanak države BiH. Posebno je uputio uvrede čelnim ljudima 5. korpusa nazvavši ih bolesnicima koji se trebaju liječiti ili krivično goniti, ako se dokaže da su mentalno zdravi. Istovremeno je Abdićeva propaganda radila na prikupljanju potpisa za osnivanje autonomije. Takva akcija svakim danom je dobijala sve više pristaša u općinama Cazin i Velika Kladuša i dijelom kod pripadnika cazinskih brigada. Uz pristup: “Jeste li za mir, za bolje snadbjevanje, a protiv gladi, za otvaranje ovog Okruga prema zapadu i za to da vam djeca ne ginu”, narod je slijepo vjerovao ovakvoj politici. U konačnici, Fikret Abdić je 27. septembra 1993. godine u Velikoj Kladuši proglasio Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna, te blokirao sve pristupe Velikoj Kladuši.

Komanda 5. korpusa ARBiH je ocijenila da je situacija alarmantna pa je u večernjim satima 27. septembra sazvala sastanak. Na njemu je odlučeno da se sve brigade stave u punu borbenu gotovost; preuzmu punktovi od jedinica MUP-a koji su se stavili na stranu Fikreta Abdića; preuzmu RTV i radiostanice, kao i PTT u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši i Bosanskoj Krupi. Komanda je zaključila da je proglašenje APZBiH protivustavni akt kojim je ugrožen integritet BiH.

Po nalogu Abdića, 30. septembra, naoružani pripadnici bliski Abdiću su se uputili prema Komandi 521. i 527. brigade, koje su svoje sjedište imale u Velikoj Kladuši. Prilikom upada u krug Komande 527. brigade zarobljen je i odveden njezin komandant, dok su se ostali predali. Zarobljeno ljudstvo je mahom uključeno u Narodnu odbranu APZBiH. Nakon što su razoružali i prisilili na predaju 527. brigadu, masa je krenula prema sjedištu 521. brigade. Dolaskom u rejon Komande tražen je njezin prelazak na stranu APZBiH ili predaja naoružanja. Komandant brigade Nijaz Miljković je odbio predaju, ali je bio prisiljen da napusti brigadu sa oko 60 boraca i starješina koji su se uputili ka Bihaću. Abdićeve pristaše su se zatim uputile prema Cazinu, kako bi na silu preuzele vlast i u ovom gradu, a zatim pritiskom prisilili i predaju 503. i 504. brigade. Komandant 503. brigade je takve zahtjeve odbio i izjavio da izvršava samo naređenja komandanta 5. korpusa. Međutim, komandant 504. brigade, Nevzat Đerić – Keđo se pridružio Abdićevim pristašama. Istog dana u poslijepodnevnim satima Komanda 5. korpusa je uputila ljudstvo u Cazin u cilju suprostavljanja Abdićevim pristašama. Pristaše 5. korpusa su zajedno sa pristiglim jedinicama 505. i 511. brigade razbile masu, koja je pobjegla prema Velikoj Kladuši.

Novi pohod na Cazin, pristaše Fikreta Abdića su poduzele 2. oktobra 1993. godine, uz asistenciju Francuskog bataljona UNPROFOR-a. Međutim, i pristaše 5. korpusa su istog dana krenule prema Velikoj Kladuši iz pravca Cazina, kako bi tamo održali miting. Dvije kolone su se susrele u mjestu Skokova, nakon čega je došlo do verbalnog duela, a zatim i do pucnjave. Tom prilikom je ranjeno 6 civila. U mjestu Skokova se formira i prva linija razgraničenja. U sudbonosnim trenucima komandant HVO za regiju Bihać, Vlado Šantić, preko HRT-a daje punu podršku autonomiji i Abdiću. Tom prilikom je izjavio: “Fikret Abdić stvara APZBiH u kojoj će izrasti i nova narodna vojska”. Iz Predsjedništva BiH naloženo je 3. oktobra Komandi 5. korpusa da preko Francuskog bataljona pokuša spriječiti eskalaciju sukoba, ali je posredovanje propalo.

Pošto su svi pokušaji o mirnom rješenju propali, komandant 5. korpusa naređuje pripreme, a zatim i pokret snaga prema snagama Fikreta Abdića. Ukupno 125 boraca 5. korpusa je upućeno prema mjestu Johovice, gdje su nastojali spriječiti stvaranje Abdićeve države. Nakon što je kolona zaustavljena Komanda 5. korpusa je uputila pojačanje iz sastava 502. i 517. brigade. Tom prilikom se pristašama Abdića obratio Atif Dudaković govoreći im kako treba izbjeći bratoubilački rat i da svi oni imaju zajedničkog neprijatelja. Nakon što je dobio negativan odgovor naređeno je da se zauzmu posjedi Omića brda, te put Johovica  Donja Vidovska, u rejonu osnovne škole. Vojna policija je imala zadatak da potisne narod sa okupljenog platoa te da ukloni barikade Abdićevih pristalica. Međutim, naoružane pristaše APZBiH su otvorile vatru i tom prilikom ranile dva pripadnika 5. korpusa. Na vatru je uzvraćeno nakon čega je došlo do općeg sukoba, prilikom čega su smrtno stradala tri pripadnika 5. korpusa dok ih je 8 ranjeno. Time su počela i prva borbena dejstva sa autonomašima.

Posljednji pokušaj smirivanja situacije pokušalo je Predsjedništvo BIH koje je poslalo delegaciju u Bihaćki okrug 6. oktobra na čelu sa Vrhovnim komandantom ARBiH generalom Rasimom Delićem. Tada je obavljen niz razgovora sa zvaničnicima okruga i 5. korpusa, dok sa Fikretom Abdićem nije obavljen niti jedan razgovor, jer nije pristao na bezuslovne razgovore.

Komentari