Jedan od bitnijih segmenata i svakako najveća promjena koja je uslijedila dolaskom osmanske vlasti je prelazak pripadnika Crkve bosanske na islamsku vjeru. Time će islam postati trajna vjerska odrednica od ovog perioda, baš kao što je i bogumilstvo bilo odrednica srednjovjekovnog perioda. Uporedo sa širenjem islama tekao je i proces promjene imena stanovništva, koja dobijaju klasična muslimanska imena. Već u prvom osmanskom popistu stanovništva iz 1468. godine navode se brojni slučajevi muslimanskih imena iz koje stoji tipično kršćansko ime oca – Pribiša, Petar, Marko i sl. U prvom popisu najčešća navedena imena su Abdulah, Jusuf, Hizir, Hamza itd. Bilo je i slučajeva da su jedni članovi primili Islam dok su drugi ostali u staroj vjeri – Crkve bosanske. Tako u popisu stanovništva Sarajeva iz 1489. godine stoji: “Hizir, sin Radiće, muslim, Grubiš, muslim”, “Jusuf, muslim” i sl. U kasabi Visoko su zabilježeni slučajevi da su neka lica primila Islam ali nisu još promijenila ime, pa tako imamo: “Ivan, sin Pavla, muslim”, ili “Božidar, sin Mihovila, muslim i Alija, njegov brat muslim”. U selu Dubrave (Spreča) dokumenti bilježe jednu porodicu na čijem čelu je stajao izvjesni Džafer, sin Abdulaha. Džaferov brat je Petar, stric mu je Vukas, a amidžići su Đuro, Radovan, Radman, Pavko i Vukman, dok su sinovi Džafera svi nosili imena Ali i Bali. U selu Trbušnica (Ptičar) spominje se izvjesni Hasan za kojeg se kaže da je sin bivšeg gosta Crkve bosanske.
