Početna Zanimljivosti Razvoj Baščaršije, simbola grada Sarajeva

Razvoj Baščaršije, simbola grada Sarajeva

1
PODIJELI

Riječ Baščaršija poriče od turske riječi “baš”, koja znači glavna, tako da Baščaršija u prijevodu znači glavna čaršija. Prije dolaska Osmanlija najveće sarajevsko naselje je bio seoski trg Tornik, koji se nalazio u Sarajevskom polju, na raskršću puteva u blizini Alipašine džamije. Baščaršija je kulturni simbol Sarajeva i nalazi se na sjevernoj obali Miljacke. Nastala je 1462. godine kada je Isa beg Ishaković sagradio han, a pored njega i brojne dućane. U to doba većina stanovnika Sarajeva je živjela u blizini Careve džamije. Zbog toga je Isa beg izgradio most preko Miljacke kako bi povezao naseljeni dio grada sa novim privrednim centrom, Baščaršijom. Oko glavnog ulaza formirala se čaršija Bazerdžana. Prema zapadu razvila se čaršija Kazaza, a na sjeveru čaršija Sedlara i Sarača (današnja ulica Sarači). Najznačajnije građevine u ovom periodu su džamije – Baščaršijska je napravljena 1528. godine. Dvije godine poslije svoju džamiju podiže i Gazi Husrev beg, zajedno sa medresom, bibliotekom, hamamom, hanikahom, bezistanom. Uz to izgrađen je i Morića han i Sahat kula, te niz drugih objekata. Svoj najveći uspon Baščaršija doživljava u periodu XVI stoljeća. Tada postoji 80 različitih zanata, organizovanih u jaku cehovsku organizaciju. Ulice su bile podijeljene na način da je svaka imala jedan ili više srodnih zanata (ulice Kovači, Čurčiluk, Kazandžiluk, Sarači). Izgrađen je i niz trgovačkih objekata tako da je Sarajevo postalo važan centar trgovine. Uz sve to posjedovao je i tri bezistana. U periodu najvećeg uspona, dakle XVI stoljeća, Baščaršija je posjedovala oko 12 000 zanatskih i trgovačkih radnji. Putopisac Evlija Ćelebi 1660. godine bilježi da je na čaršiji bilo svega 1 800 dućana, koji su pravi uzor ljepote. Zbog niza požara i zemljotresa tokom XVII stoljeća (1640., 1644. i 1656) opada značaj Baščaršije. Naročitu štetu će pretrpjeti 1697. godine kada su Sarajevo zapalile i opustošile austrijske snage pod komandom Eugena Savojskog. Niz požara izbio je i tokom XIX stoljeća, tako da je Baščaršija po dolasku austrougarske vlasti 1878. godine, bila dvostruko manja nego što je to nekada bila. Svoju važnost gubi prvenstveno iz razloga što su austrijski arhitekti od Sarajeva namjeravali napraviti moderan evropski grad. Danas je ona simbol Sarajeva i njegova glavna turistička destinacija.