Početna Zanimljivosti Rimski miljokazi na bošnjačkim mezarjima – specifičan simbol islamske kulture u svijetu...

Rimski miljokazi na bošnjačkim mezarjima – specifičan simbol islamske kulture u svijetu i svjedok duge historije Bošnjaka

0
PODIJELI

Prihvatanjem Islama Bošnjaci su svoje nadgrobne spomenike – stećke, uglavnom zamijenili jedinstvenim muslimanskim nišanima. Pri tome je danas malo poznato da su neki od tih nišana zapravo rimski miljokazi, koji su sa nekadašnjih rimskih puteva, uz koje su bili postavljani, došli na muslimanska mezarja. Time su bosanski muslimani produžili život rimskim miljokazima na našem prostoru i spriječili brisanje njihovih tragova.

Opće je prihvaćen termin da je antička rimska civilizacija temelj evropske civilizacije i kulture. Miljokazi su zapravo rimski putokazi u obliku oblih kamenih stubova promjera do 40 cm i visidne do 1,5 m. Na sebi su često imali natpise ispisane latinskim pismom pomoću kojih su se putnici mogli informisati o dužini ceste i mjestu u kojem se nalaze. Oni su predstavljali neizostavan dio svih rimskih cesta, a posebno raskrsnica. Većina miljokaza koja je pronađena na prostoru rimske provincije Dalmacije, čiji je središnji prostor zahvatala današnja Bosna i Hercegovina, datira iz perioda III i IV stoljeća. Većina ih je sa vremenom propala ili uništena. U narodu su ostali poznati pod terminom “obli kamen”, “kamena mješina” i “mašet”. Bosanskohercegovački stećci u obliku stuba najmlađi su oblici stećka. Smatra se da su nastali tokom XIV i XV stoljeća pod utjecajem muslimanskih nišana koji su još prije Osmanlija došli na naše prostore sa istoka. U pojedinim nekropolama takvih stećaka došli su i miljokazi. Takvi su pronađeni u nekropolama u Vrbljanima kod Konjica, u Humčanima i Donjoj Bijenjoj kod Nevesinja. Na nekropoli Kaursko groblje, u Borcima kod Konjica, nalaze se tri miljokaza.


Propašću Rimskog carstva, pod najezdom barbara, i dolaskom Osmanlija, miljokaz je dočekao svoju novu priliku. Bošnjani, koji su prihvatali Islam, produžili su im život. Pod okriljem osmanske civilizacije i Islama, on je u Bosni postao muslimanski nišan. Nišani su bosanske muslimane svojim izgledom asocirali na rimske miljokaze. Nišan je u obliku kvadratnog ili pravougaonog stuba koji se završava ili na dvije vode, ili piramidalno, ili s turbanom, dok je miljokaz u obliku oblog stuba i njegov je završetak ravan. Zbog toga miljokazi na prostoru rimske ceste Narona – Leusinium, u istočnoj Hercegovini, dobijaju muslimansko ime bašluk. Kao muslimanski nišani miljokazi su na tlu BiH zabilježeni na nekoliko mezarja. Jedan od lokaliteta je i staro mezarje, jedan kilometar južno od Trnova, pored potoka Ljušta, sa desne strane puta Trnovo – Kalinovik. Pored miljokaza i nišana u mezarje su ukopani članovi familije Karović. Na zapadnoj strani mezarja nalaze se dva miljokaza. Jedan je visok 139, a drugi 113 cm. Vjerovatno su posjedovali i natpise koji su vremenom uništeni. Od 109 muslimanskih kuća 93 su bile direktni potomci kršćana. Do 1516. godine broj muslimanskih kuća u Trnovu je porastao na 151, dok se prema popisu iz 1570. godine, navodi da je Trnovo “naseljeno apsolutno muslimanskim stanovništvom”.

Tri monumentalna nišana, sa zaobljenim završecima, što se susreće i kod stećaka, predstavljaju najstarije nišane Trnova i BiH uopće. Na osnovu osmanskih izvora možemo zaključiti da potiču iz XV stoljeća. Prema popisu bosanskog sandžaka iz 1489. godine zaključujemo da prvi trnovski muslimani nisu bili osmanskog porijekla, već da potječu od autohtonih bosanskih kršćana. Na mezarju sa rimskim miljokazima se nalaze i četiri oborena nišana u sekundarnom položaju, kao i jedan uspravni nišan sa piramidalnim završetkom. Nišan je ukrašen motivima sablje, a dimenzije su mu 133 x 41 x 41 cm. Stotinjak metara južnije, nalazi se još jedan par velikih nišana iz XVI stoljeća, čije su dimenzije 212 x 28 x 24 cm s turbanom. Miljokazi i najstariji nišani Trnova smješteni su između Bjelašnice i Treskavice, a obzirom da se planine smatraju najboljim čuvarima naroda i njihove kulture, ovakvi rimski miljokazi svjedoče dugoj historiji Bošnjaka.

Miljokazi na islamskim mezarjima imaju prvorazredni značaj. Prvenstveno iz razloga što dokazuju da oni zasigurno ne pripadaju Osmanlijama, već domaćim stanovnicima koji su prešli na Islam. Obzirom da su Osmanlije u to vrijeme bili svjetska sila broj jedan, miljokaz postavljen umjesto nišana iznad mezarja umrlog Osmanlije nije bio moguć, jer bi takav nadgrobni spomenik bio poruga osmanskoj tradiciji i kulturi. Sa druge strane, Bošnjaku je rimski miljokaz bio sastavni dio njegovog historijskog naslijeđa i okruženja. Na osnovu svega možemo zaključiti da su Bošnjaci jedinstven muslimanski narod u svijetu koji, umjesto nišana, ima i rimske miljokaze.

 

Komentari