Početna Zanimljivosti Život stanovnika Butmirske kulture – svjedok najstarije prošlosti naših prostora

Život stanovnika Butmirske kulture – svjedok najstarije prošlosti naših prostora

0
PODIJELI

Butmirsko naselje kod Sarajeva prethodi jednom od najstarijih neolitskih nalazišta na prostoru Bosne i Hercegovine. Po njemu je nazvana butmirska kultura koja se prostire uz rijeku Željeznicu, pritoku Bosne i površine je oko 24 000 kvadrata. Ovoj kulturi pripadaju i naselja Obre II kod Kaknja, Nebo kod Travnika i Kraljevina kod Maglaja. Građena su od kolja, pletera, oblijepljena glinom. U Butmiru i Obrama pronađene su i radionice, žrvnjišta i ostave u zemunicama koje su bile bogate keramikom, oruđem, oružjem te figuralna plastika koja predstavlja vrhunski domet neolitske umjetnosti na prostoru jugoistočne Evrope.

Kao i sva naselja kamenog doba i ova su bila seoskog tipa. U Obrima je pronađeno između 50 i 60 kuća te se na osnovu toga pretpostavlja da je u njemu živjelo između 300 i 400 stanovnika. Kuće se nisu dijelile prema namjenama, ali su radionice bile odvojene, kao i zemunice za ostave, te lončarske peći. Kuće su podizane u iskustvenom redu, gradeći tako naselje u kojem je središnji prostor ostavljen kao mjesto za objed, vijećanje ili kult. Naselja su podignuta na prostoru pogodnom za život i gradnju, u čijoj blizini ima voda i izvor hrane (lov, ribolov, obradiva zemlja, ispaša za stoku). Sahranjivanje mrtvih u naseljima je rijetka pojava. Smatra se da se sahrana umrlih obavljala njihovim polaganjem u grobništa na ivici grada ili splajivanjem. U naselju je obično živjelo više porodica, odnosno rodovskih zajednica. Preovladavao je matrijarhat, dakle žena je imala glavnu riječ. U početku nije bilo potrebe za širenjem teritorije na račun drugih iz razloga što je bilo dovoljno obradivog zemljišta, tako da ni mjesta nisu bila utvrđena. Tek kasnije okopavaju se jarci kako bi se spriječila invazija drugih rodova. Između naselja je postojala živa komunikacija, te je time održavana živa kulturna veza između područja.

Ma koliko neolitsko naselje bilo skromno po obimu i umijeću, ono je predstavljalo revolucionaran korak u razvoju ljudskog društva. Pronađeni predmeti, poput strijele, kamena, sjekire, ašova, lončarske peći, su bili dosta skromne proizvodnje. Ipak, mnogi istraživači daju kulturama mlađeg kamenog doba naziv neolitske civilizacije. Međutim, čovjek tog vremena još uvijek nije rukovao trajnim metalnim oruđima i “mašinama” (točak, plug, tkački stan…).