Rukovodstvo Republike Srpske otvoreno podupire Srbiju, a kosovskog premijera nazivaju najvećom regionalnom prijetnjom. Stavovi u drugom dijelu BiH, očekivano drugačiji. Rusija, preko Srbije pokušava destabilizirati Balkan, kako bi skrenula pozornost s invazije na Ukrajinu. Najbitnije je, smatraju mnogi, čuvati institucije države. One su jamstvo sigurnosti svih građana.
Svaka vrsta nestabilnosti, ne može se zadržati samo na Kosovu. Može imati nesagledive posljedice za cijeli region, posebno Bosnu i Hercegovinu. Vrijeme je, smatra vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović, da Srbija prihvati političku realnost. Bez dogovora Vučić-Kurti cijeli region, bure je baruta.
“Niko u BiH nema, kako bih rekao pravo da osjeća sigurnost, nažalost, mi imamo previše strasti unutar političkih prepucavanja, političke scene, previše su divergentni stavovi, previše je to sve ostrašćeno, jedna stvar je konstanta, to je država BiH, mi imamo svoje institucije sistema, prema njima se moramo ponašati vrlo odgovorno, bilo ko da je na čelu te institucije, i druga stvar, mi imamo svoj Ustav i svoje zakone, svako onaj ko je prekršio i Ustav i zakone, odgovaraće”, kaže Nedžad Ahatović, vojno-politički analitičar.
Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Srbija – utjecaj Rusije je prepoznatljiv, intenziviran nakon invazije na Ukrajinu. Rusiji treba novo žarište, oko kojeg će se “zabaviti” svjetska politika. Zapadni Balkan je plodno tlo, kaže profesor Selmo Cikotić. Kao bivši ministar sigurnosti situaciju u Bosni i Hercegovini s ovog aspekta komentariše i kroz proteste podrške Miloradu Dodiku, te najave secesije, ukoliko isti bude uhapšen.
“Vjerujem da će istinoljubivost, slobodoljubivost srpskog naroda, koja je pokazana kroz historiju, ne baš u posljednjih par decenija, preovladati među odgovornim mudrim, trezvenim Srbima, da ćemo na sceni imati jedan mehanizam razgovora, konsultacija, kompromisa i konsenzusa, a ne ultimatuma, mislim da s ultimatumima ovdje ništa neće riješiti. Nikoga se BiH ne plaši, ne prijeti nikome, ali mislim da BiH ima jednu sposobnost trajanja, jednu žilavost i izdržljivost koja je daleko veća od one koju joj određeni političari, ili da ne upotrijebim drugi termin pripisuju svojim neodgovornim i parcijalnim komentarima”, navodi Selmo Cikotić, profesor na FPN.
Ima li pak razloga za zabrinutost? Građani zauzeti svakodnevnim problemima, ne razmišljaju pretjerano o nekom novom, velikom sukobu, smatrajući kako svakako ne mogu ništa promijeniti.
Scene nasilja, eskalacije sukoba, nikoga pak ne ostavljaju ravnodušnim. Dok zbog ugrožene opšte sigurnosti, region pada u ekonomsku nesigurnost, mnogi pozivaju na dijalog. Rađaju se nove inicijative, kako to često biva, u sličnim okolnostima. Jedna i albanskog premijera, Rame o mirovnoj konferenciji pod pokroviteljstvom euroatlantske zajednice. No, kritike na račun međunarodne zajednice stižu sa svih strana, jer mišljenja su mnogi, Zapad se nije iskazao u rješavanju problema u regiji.