Adis Ahmetović, izvjestitelj SPD-a za vanjsku politiku u Bundestagu, boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, gdje je istaknuo da službena politika Zagreba prema Bosni i Hercegovini ne koristi Hrvatskoj, regiji ni Europskoj uniji.
Također je izjavio da vjeruje da je građanski model moguć u BiH.
Komentirajući rezoluciju BiH predstavljenu u Berlinu, Ahmetović je rekao da je takva odluka važna jer pokazuje što se može dogoditi ako ruskom invazijom na Ukrajinu dominiraju etničke provokacije, separatizam i autoritarna politika.
Njemački zastupnici u rezoluciji traže snažniji angažman Berlina u BiH u vrijeme “sve većih napetosti i separatističkih tendencija”. Žele i da se na razini EU sankcioniraju pojedinci koji destabiliziraju tu državu.
U rezoluciji su određena imena Milorada Dodika i Dragana Čovića. Dijelu kritičara zasmetalo je što se u rezoluciji ne spominje ime i Bakira Izetbegovića.
Ahmetović naglašava da su vladajući u Njemačkoj “protiv svih nacionalističkih pokreta u BiH”.
– Na prvoj stranici inicijative jasno piše da smo protiv bošnjačkog, srpskog i hrvatskog etnonacionalizma.
Ahmetović ističe da su Dodik i Čović navedeni jer zagovaraju secesionizam, što je kriterij za uvođenje sankcija.
– Dodik prijeti otcjepljenjem Republike Srpske, a Čović govori o osnivanju trećeg entiteta.
Rekao je da nije otvoreno čuo za bilo kakvo javno protivljenje ideji trećeg entiteta od strane hrvatskih vlasti.
PRISTUP HRVATSKE PREMA BIH “NIJE NI U KORIST NJOJ SAMOJ, NI REGIJI, NI EUROPSKOJ UNIJI”
Ahmetović je kazao kako HDZ BiH i SNSD Milorada Dodika blokiraju zakone i institucije u BiH i time zaustavljaju njeno približavanje EU.
Ahmetović smatra da većina stanovništva BiH, bez obzira na nacionalnu pripadnost, želi građansku organizaciju i napuštanje etničkih principa u izboru vlasti, za razliku od političke elite.
Izborni zakon koji uzima u obzir etnički pristup “ne postoji nigdje u svijetu, osim u jednoj državi” – Libanonu, koji je godinama nestabilan, rekao je Ahmetović. U toj bliskoistočnoj zemlji predsjednik je biran iz redova maronita, premijer je sunit, a predsjednik parlamenta šijit.
“Ako je to vizija za državu poput BiH, onda je pogrešna”. Ahmetović kaže da mu je jasno zašto “sve tri strane” bosanskohercegovačkog vodstva žele zadržati etnički princip. “Oni se time hrane i održavaju na vlasti”.
Ahmetović smatra kako nije naivno vjerovati da bi u građanskoj BiH ljudi birali neovisno o etničkom predznaku pa da predsjednik jednog dana bude pripadnik srpskog ili hrvatskog naroda.
“Ja se zovem Adis Ahmetović i dobio sam najviše glasova u Hannoveru”, kazao je. U Crnoj Gori je premijer Albanac, a Sjedinjene su Države imale crnca za predsjednika. “Zašto se ne može raditi na tome i u BiH?” pita Ahmetović.
KOMŠIĆ PRIPADA KONSTITUTIVNOM NARODU HRVATA U BIH
Jasno mu je da “etničke podjele neće nestati sutra niti za godinu”. “Ali to je proces”, nešto na čemu treba raditi, a “država ne može funkcionirati ako etnonacionalističke stranke blokiraju rad vlasti”. BiH već četiri godine ima tehničku vladu, podsjeća on.
Za Željka Komšića kojeg hrvatski političari kritiziraju da je u Predsjedništvo BiH ušao zahvaljujući glasovima Bošnjaka, Ahmetović kaže da je izabran po zakonu. Njemu Komšić, “koji je bio već na audijenciji kod pape”, objektivno pripada konstitutivnom narodu Hrvata u BiH.
Tvrdi da on to nije u očima HDZ-a jer “ne vodi konzervativnu i etničku politiku, nego traži građansku državu”.
SRBIJA JE MOGLA BITI MOST IZMEĐU EU I MOSKVE
Ahmetović je za Srbiju kazao kako je možda mogla održavati bliske odnose i sa Zapadom i s Rusijom, da je čak i mogla biti “most između EU” i Moskve, no da se nakon ruske invazije mora odlučiti je li i dalje vjerna europskom putu.
“Ovo nije samo rat za teritorij nego je i sukob vrijednosti – između slobode i neslobode, demokracije i autokracije”. “Bilo bi dobro čuti jasan odgovor od Srbije ako želi postati članica EU u bližoj budućnosti.”
Rekao je i kako je “velika sramota” to što Sjeverna Makedonija nije dobila status kandidata za članstvo u EU iako je čak i promijenila ime kako bi joj Grčka uklonila veto, ali ju je potom blokirala Bugarska.
No nova njemačka vlast stvarat će dodatan pritisak da se ubrza proces integracije te i drugih zemalja u EU.
Olaf Scholz, kancelar iz Ahmetovićeve stranke, u svom nedavnom govoru u Bundestagu rekao je da je “jedan od najvećih interesa integracija zapadnog Balkana u EU”. Njemački čelnik zato uskoro ide na put na kojem će posjetiti Beograd, Prištinu, Skoplje, pa i Sofiju, u koju “ne ide tek tako”, rekao je Ahmetović.
