“Unatoč mnogim globalnim dilemama, kao i unutarnjim problemima koji se akumuliraju u Sjedinjenim Američkim Državama, Bosna i Hercegovina je izborom Bidena dobila posebnu priliku za okupljanje progresivnih snaga koje će načiniti ključni korak ka euroatlanskim integracijama”, rekao je za FENU bivši vojnik predstavnik NATO-a u BiH i profesor na Burch univerzitetu Alija Kozljak.
Kožljak je podsjetio da je novi predsjednik Biden to najavio u sklopu svog govora na 25. godišnjici Dejtona, ističući da rad u BiH nije završen. Imajući to na umu, jasno je izrazio namjeru da će, zajedno s međunarodnom zajednicom i narodom BiH, raditi na tome da zemlja ima svjetliju budućnost i postane učinkovita.
Prema njemu, u prilog tome ide i činjenica da će predsjednik Biden učiniti napore na obnavljanju odnosa sa SAD-a s NATO-om, koji je bio značajno ugrožen tokom Trumpovog mandata.
Očekuje se da će ove poteze u Bruxellesu potvrditi činjenica da će NATO, čim gospodin Biden preuzme dužnost, održati summit u njegovu čast i predstaviti NATO-ov program reformskih agendi 2030. Njeno usvajanje tokom summita označit će konkretne korake prema novoj eri NATO-a i, između ostalog, prihvaćanje jače globalne uloge, jačanje kohezije i jedinstva Unije, kao i jačanje političkih odnosa s Europom. Spomenuti ciljevi ne bi bili postignuti bez snažnog američkog sudjelovanja, koji bi se obnovio tijekom Bidenovog odobrenja. Stoga će američki utjecaj biti konkretniji i američka podrška ambicioznim ljudima u NATO-u, poput BiH – rekao je Kozljak.
U slučaju BiH, naglasio je, to znači da će nova američka administracija, provedbom spomenute agende, “nokautirati” prednost skeptika otvorenosti, odnosno prevladavat će stav SAD-a da bi BiH trebala postati članicom NATO-a što je prije moguće.
Bez obzira što je važniji prioritet, ovaj će pristup jasno pokazati interes Amerike za širenje, što je dovoljna smjernica za administraciju da poduzme potrebne mjere da se to u konačnici i postigne. Treba napomenuti da se predsjednik Biden ne bavi nužno izravno s Bosnom i Hercegovinom, iako će to činiti s vremena na vrijeme, dijelovi vlade će uvijek biti zaduženi za ovo područje i bavit će se njime. Veleposlanici i drugi američki diplomati bavit će se njima, posebno oni u Bruxellesu i Sarajevu, prema primljenim uputama, ozbiljno će raditi na provođenju spomenute politike i postizanju postavljenog cilja. A posebno izaslanik američkog predsjednika, kojeg će Biden naknadno imenovati i poslati u BiH, vjerojatno će također to riješiti.
Nefunkcionalni sustav i zbunjujuća politička situacija u BiH izravno su povezani s destruktivnom ulogom političkih vođa u procesu integracije.
Jedno je, dakle, sigurno – kao što bi oštrica europskih skeptika bila tupa, tako bi i prepreke koje su do sada bile na sceni. Takva akcija naišla bi na žestoke kritike, s obzirom na jedinstveni i jasan zahtjev SAD-a i EU za konstruktivnim djelovanjem. Budući da će nekonstruktivni ljudi biti sve manje relevantni, a relevantnost će potkrepiti širi krug sugovornika, uključujući akademske, medijske i komunalne zajednice, civilno društvo, alternativa mora dovesti do uspjeha. Time će biti ispunjeni svi potrebni zakonski uvjeti.
Donesene su značajne političke odluke tako da je nepotrebna politizacija stvari izgubila smisao. Zbog toga nema potrebe da se predsjedavajući BiH ili Vijeće ministara bave tehničkim pitanjima, poput podnošenja zahtjeva ANP-u.
Na kraju je izrazio uvjerenje da su priopćene spremnost i odlučnost Bidenove administracije, zajednički američko-europski angažman, konstruktivne domaće snage i političke i pravne odluke. To su preduvjeti da Bosna i Hercegovina postane članicom NATO-a tokom predsjedničkog mandata Bidena.
