Čelnik SNSD-a Milorad Dodik na američkoj je crnoj listi već četiri godine i čini se da nije u velikom gubitku s obzirom na to da je bez problema bio obavlja funkciju člana Presjedništva BiH i da se sastao sa svim diplomatama, uključujući i američkim.
Mnogi koji su pratili bh. političku scenu sigurno su se pitali kakve je posljedice on zapravo imao dok je na crnoj listi, osim što Dodik nije mogao putovati “preko bare”, teško je pronaći odgovor.
U januaru 2017. godine, Dodik, tadašnji predsjednik RS-a, rekao je da je američka odluka bila pogrešna jer koji su to učinili znaju da nema imovinu u Americi i ništa nisu blokirali. I nije bio daleko od istine, osim što mu je narušen imidž.
“Nemam račune ni u inostrantvu, osim u Srbiji, i deplasirano je nešto zabranjivati ako nešto ne postoji”, rekao je tada.
Često je optuživao Sjedinjene Države za miješanje u unutarnje odnose BiH, podrivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, pozivanje na secesiju, negiranje države BiH i omalovažavanje bivše američke ambasadorice Cormack.
Ništa od navedenog nije ga spriječilo da nastavi razgovore s američkim diplomatima, tačnije s novim ambasadorom Ericom Nelsonom, a razgovori su čak održavani u rezidenciji američkih vladinih dužnosnika u Sarajevu, ali u ambasadu nije mogao ući jer je bio “pod sankcijama”.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH prekjučer je poručio kako je američki ambasador u BiH Eric Nelson izašao iz okvira dobre diplomatske prakse nakon što je u autorskom blogu kazao da pojedini političari žele da se vrate “na retrogradni ‘izvorni Dejton'”. U tome se pronašao alfa i omega RS-a.
Iako ga nije izravno spomenuo, to je bilo prvi put da je imao specifičan sukob s Nelsonom.
S obzirom na to da Dodika ne brinu puno američke sankcije, možda bi ga mogle naštetiti sankcije Europske unije, poput zabrane putovanja na teritorij EU.
31. marta EU je povećala mogućnost izricanja sankcija bh. političarima i stavljanja ih na crne liste.
Dodik je na američkoj crnoj listi zbog prijetnji referendumom o odvajanju RS-a od BiH u znak prijetnji miru i stabilnosti i ometanju provedbe Daytonskog sporazuma.
Za razliku od Sjedinjenih Država, Europska unija do sada nije stavila nijednog političara iz BiH na popis sankcija.
Međutim, dolaskom Joea Bidena za predsjednika Sjedinjenih Država, suradnja s EU-om se intenzivirala, pa se spekulira kako bi EU i SAD mogle početi izjednačavati sankcije već neko vrijeme, što bi značilo da se osoba koja je na crnoj listi SAD-a, automatski nađe na listi sankcija EU.
Američki specijalni izaslanik za zapadni Balkan Matthew Palmer jednom je rekao da će sankcije američke administracije protiv predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika ostati na snazi sve dok ne promijeni stav prema zemlji kojom predsjeda.
Također je vrijedno napomenuti da je Vlada RS već godinama dodijelila značajna financijska sredstva za lobiranje u SAD-u, što znači uklanjanje Milorada Dodika s crne liste, ali to za sada nisu uspjeli.
