Austrijski list Der Standard također je pisao o najavama da će se visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt zalagati za izmjene nacionalnog Izbornog zakona, čime bi se efektivno ispunili zahtjevi HDZ-a koji već neko vrijeme traži izmjene njegovih odredbi.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt sa svojim bonskim ovlastima razmišlja o promjeni Izbornog zakona.
Promjena bi izašla u susret željama hrvatskih političara, poput nacionalističkog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića koji je nedavno pozvao Schmidta da promijeni Izborni zakon u skladu sa zamislima hrvatskih političara u BiH i Hrvatskoj, navodi se u analizi novinarke Adelheid Wolfl.
Wolfl smatra da je politički cilj Milanovića i njemu bliskih spriječiti formiranje vlasti u Federaciji bez najjače hrvatske nacionalističke stranke HDZ-a, što se u prošlosti događalo. Bh. HDZ, sestrinska stranka vladajućeg HDZ-a u Hrvatskoj, zato je posljednjih mjeseci kroz brojne političke intervencije i pregovore s EU i SAD-om pokušavala ostvariti svoje ciljeve u Parlamentu BiH, ali nije uspjela pronaći većinu.
Sada je očito pojačan pritisak na Schmidta da, prema tumačenjima brojnih analitičara i političkih aktera, korištenjem bonskih ovlasti ispuni zahtjeve HDZ-a.
“Otključavanje Federacije Bosne i Hercegovine”
Prema pisanju medija, s jedne strane, Schmidt bi mogao uvesti tehničke izmjene zakona kako bi se ubuduće izbjegle izborne manipulacije, ali s druge strane, razmišlja se o novom definiranju formule za “deblokadu Federacije”.
Dom naroda, drugi dom parlamenta federacije, ključan je za HDZ da osigura svoju vlast jer ima pravo veta, koje HDZ može koristiti za blokiranje zakonodavnih projekata. Izmjenama izbornog zakona sada se želi osigurati da veće biračko pravo dobiju oni kantoni u kojima je HDZ posebno jak. Riječ je o formuli koja je ranije također bila diskreciona ovlast izborne komisije.
Diskreciono pravo izborne komisije
Ustavni pravnik iz Graza i stručnjak za Bosnu i Hercegovinu Josef Marko objašnjava da je izborna komisija ranije mogla sama odlučiti da, primjerice, nijedan hrvatski zastupnik ne može biti delegiran iz jednog od deset kantona, jer je broj glasova za to bio nedovoljno, pa ostali hrvatski delegati kandidati iz drugog kantona. Ova diskrecijska opcija za kompenzacijske mandate sada bi mogla biti poništena potencijalnom Schmidtovom odlukom.
“Ako to od početka odredite zakonom, diskrecija je eliminisana”, rekao je Marko za Standard.
“Ali morate prilagoditi formulu nakon svake liste jer mora postojati proporcionalna veza između liste i mandata, ali bezobrazno je taj proces nazivati deblokadom jer upravo blokatori traže deblokadu”, objašnjava Marko i podsjeća na ulogu HDZ-a.
Poremećen pluralizam
Marko također smatra da bi ovakva odluka visokog predstavnika mogla ozbiljno narušiti ili čak eliminirati pluralizam između različitih hrvatskih interesa koji prevladavaju u različitim dijelovima zemlje jer bi novi propis vodio ka kvazimonopolu jedne stranke, odnosno HDZ-a.
Iznad svega, kritikuje se da bi Schmidt promijenio Izborni zakon tako neposredno prije izbora 2. oktobra. S druge strane, tvrdi se da bi izmjena izbornih formula koja odgovara HDZ-u trebala stupiti na snagu tek nakon izbora. Međutim, Marko upozorava na delegitimizaciju izbora kroz promjene neposredno prije glasanja.
“Izgleda kao popuštanje pred zahtjevima koji bi se mogli protumačiti kao manipulacija”, istakao je.
HDZ je proteklih mjeseci već dao prijedlog za uvođenje reorganizacije izbornih jedinica kako bi maksimizirali vlastite šanse za uspjeh, što podsjeća na gerrymandering poznat u SAD-u.
Vijeće za implementaciju mira
U svakom slučaju, Vijeće za implementaciju mira, tijelo vlada odgovornih za Visokog predstavnika, sastalo se u utorak kako bi razgovaralo o prijedlozima za izmjenu Izbornog zakona, no nije postignut dogovor u tijelu koje uključuje i SAD i Njemačku.
Prema diplomatama, Hrvatska je ranije tražila od SAD-a da rade sa Schmidtom na promjeni izbornog zakona. SAD, zauzvrat, imaju interes da prodaju vojnu opremu Hrvatskoj i da zemlju čvrsto drže na proameričkom kursu.
Osim toga, u Washingtonu postoji jaka struja mišljenja koja želi postići dogovor između najjačih hrvatskih i najjačih bošnjačkih stranaka, HDZ-a i SDA, na osnovu Washingtonskog sporazuma iz 1994. godine slijedeći Schmidtovu inicijativu. Za SDA se čini posebno atraktivnim ograničavanje mogućnosti veta u Domu naroda, što bi očito također moglo biti dio dogovora.
Nejasno je da li će Schmidt zaista koristiti bonske ovlasti. Nedavno je presretnut razgovor prema kojem bi moglo doći do nasilnih nereda u Hercegovini i proglašenja “trećeg entiteta”, odnosno posebnog dijela zemlje, ako se izborni zakon ne promijeni u skladu sa zahtjevima HDZ-a.
