“Ukoliko bi visoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini u obliku kakav je objavljen u medijima, on bi prekoračio svoja ovlaštenja jer bi to značilo da mijenja Ustav entiteta Federacije u pitanjima koja nisu jasno definisana Dejtonskim sporazumom”, izjavio je stručnjak za ustavno pravo i BiH, Joseph Marko, za austrijski list Der Standard.
U članku se objašnjava da je, prema prijedlogu objavljenom u medijima, uveden cenzus od tri posto, tako da ako u nekom kantonu živi manje od tri posto jednog naroda, predstavnici tog naroda iz tog kantona ne mogu biti birani u Dom naroda.
Marko smatra da bi Schmidt prekoračio ovlasti kada bi doista nametnuo rješenje u ovakvom obliku. Pojašnjava da je to stoga što predloženo uvođenje cenzusa od tri posto podrazumijeva amandman na Ustav Federacije i odgovarajuće zakonske odredbe kojima se implementira organizacijska struktura predmetnog ustava, a koja nije definirana državnim Ustavom.
“Radi se zapravo o autonomnom ustavnom pravu Federacije, koje nije u suprotnosti sa Dejtonskim ustavom”, rekao je Marko za Der Standard.
On navodi da je, prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik ovlašten samo da kontroliše implementaciju Dejtonskog sporazuma, piše i N1, ali ne i da se bavi autonomnim pravnim sistemima entiteta ili njihovim ustavima ukoliko to nije definisano Dejtonskim sporazumom.
“U tom smislu, visoki predstavnik bi prekoračio svoje nadležnosti ako bi iskoristio bonska ovlaštenja za promjenu Ustava Federacije”, zaključuje Marko.
Kada je bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch 2002. godine mijenjao ustave Republike Srpske i Federacije, činio je to, suprotno Schmidtovim rješenjima, kako bi implementirao odluku državnog Ustavnog suda.
“Poenta je tada bila u tome, da su entitetski ustavi usklađivani sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zato je visoki predstavnik tada imao ovlaštenja za to”, objašnjava on.
Dodao je da bi se visoki predstavnik u slučaju rješenja koje Schmidt navodno želi primijeniti miješao u autonomiju ustavnopravnih subjekata nad kojima nema ovlasti.
Prema riječima ovog stručnjaka, Schmidt bi prema tom Aneksu 10 morao voditi računa o zahtjevima za izmjenu Daytonskog ustava kako bi se mogao miješati u federalni Ustav, kako stoji u presudama Europskog narodnog suda. Prava u slučaju Zornić i Pilav.
Međutim, ističe da to ne vidi u Schmidtovim rješenjima.
Marko ističe da slučaj Pilav vrlo jasno govori šta ovo pitanje znači za ljudska prava u Bosni i Hercegovini. U Pilavovom slučaju radilo se o Bošnjaku koji je podnio tužbu jer mu nije dopušteno da se kandidira za člana Predsjedništva BiH iz RS-a.
“Ako biste uveli granicu od tri posto, onda bi svi Hrvati i Srbi u onim kantonima u kojima ima manje od tri posto Srba i Hrvata bili lišeni mogućnosti da glasaju za Hrvata ili Srbina”, rekao je Marko.
Marko ističe da bi zakonska rješenja koje bi Schmidt eventualno mogao nametnuti mogli osporiti i Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava. Jer kada je bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch bio u Bosni i Hercegovini dao je da zakonske akte koje je donio preispita Ustavni sud i tako se podvrgnuo kontroli normi, objašnjava on.
Ovo je, dodaje, tek kasnije osporeno u pravnom mišljenju Ureda visokog predstavnika.
Inače, Joseph Marko je redovni profesor uporednog javnog prava i političkih nauka na Institutu za javno pravo i političke nauke Univerziteta u Gracu. Prethodno je bio jedan od troje međunarodnih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine od 1997. do 2002. godine, koje je imenovao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
