Bećirović: Schmidt je svojom odlukom obesmislio temelj demokratije

Budući član Predsjedništva BiH Denis Bećirović poručio je kako je visoki predstavnik svojom odlukom obesmislio temelj demokratije.

Bećirović u intervjuu za portal Klix navodi kako su njegovi stavovi o odlukama visokog predstavnika kojima je proglasio amandmane na Ustav Federacije BiH i Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH jasni i konzistentni.

– Ostajem pri stavovima koje sam izrekao na konferenciji za medije održanoj u izbornoj noći, 2.10. tekuće godine. Te noći sam rekao i još jednom ponavljam: ne slažem se ni sa sadržajem niti sa trenutkom u kojem su donesene ove odluke. Svjestan sam činjenice da visoki predstavnik prema Dejtonskom mirovnom sporazumu ima ovlasti da, između ostalog, mijenja zakone i entitetske ustave s ciljem izgradnje mirne, održive i demokratske Bosne i Hercegovine. Nažalost, zbog djelovanja destruktivnih političkih faktora još uvijek nije izgrađen stabilan demokratski ambijent da možemo funkcionirati bez angažmana OHR-a. U skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, OHR je neophodan za funkcioniranje Bosne i Hercegovine i zato je važno da sačuva kredibilitet i djeluje u interesu izgradnje multietničke i evropske Bosne i Hercegovine. U svjetlu perspektive dinamiziranja puta Bosne i Hercegovine prema članstvu u Evropsku uniju (EU) bilo bi nužno, pored ostalog, da visoki predstavnik pomogne u izgradnji savremenog demokratskog izbornog modela, kaže Bećirović.

Dodaje da, nažalost, Schmidtove odluke od 2. oktobra nisu dobre za proces izgradnje demokratske i evropske Bosne i Hercegovine.

– Također, one nisu u skladu s presudom Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijelom državnom teritoriju Bosne i Hercegovine, kao ni sa temeljnim principima iz presuda Evropskog suda za ljudska prava. Država Bosna i Hercegovina zaslužuje da ima izborni model jednak izbornim pravilima koja vrijede u državama EU. Evropski principi i standardi ne smiju biti žrtvovani u Bosni i Hercegovini da bi neka od monoetničkih političkih partija imala snažniju poziciju u formiranju vlasti. To je pogrešan pristup.

Aneksom III. Dejtonskog mirovnog sporazuma propisano je da će se izbori u Bosni i Hercegovini održati u skladu sa relevantnim dokumentima Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE). U smjernicama OEBS-a za reviziju pravnog okvira za izbore stoji da izborno zakonodavstvo treba biti doneseno dovoljno prije izbora kako bi birači i svi učesnici bili obaviješteni o izbornim pravilima. Izborno zakonodavstvo doneseno nakon iskazivanja demokratske volje građana Bosne i Hercegovine ugrožava demokratski izborni proces i demokratizaciju cijelog društva.

Bećirović navodi kako je sadržaj odluka visokog predstavnika sporan po više osnova.

– Prije analiziranja njihovog sadržaja, neprihvatljivim smatram asimetričan pristup, na način da visoki predstavnik donosi odluke koje se tiču samo jednog bosanskohercegovačkog entiteta. U isto vrijeme dok u bh. entitetu FBiH nameće 21 amandman na Ustav, te mijenja cijelo poglavlje Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se tiče isključivo strukture vlasti u ovom entitetu, ne donosi niti jednu odluku kojom bi mijenjao Ustav bh. entiteta RS, niti donosi izmjene Izbornog zakona BiH koje se tiču ovog dijela države Bosne i Hercegovine. Neshvatljivo je da u trenutku dok donosi radikalne intervencije kojim utječe na strukturu, ulogu i procedure u Domu naroda u bh. entitetu FBiH, visoki predstavnik ignorira potrebu uvođenja izbalansirane uloge entitetskog Doma naroda FBiH sa Vijećem naroda u bh. entitetu RS.

Posebno zabrinjava činjenica da u najnovijim odlukama visoki predstavnik ne otklanja niti jedan element diskriminacije utvrđen u pet presuda Evropskog suda za ljudska prava kojim je potvrđena diskriminacija u izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine. Radi se o presudama u slučajevima Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv Bosne i Hercegovine (br. 27996/06 i 34836/06), Azre Zornić protiv Bosne i Hercegovine (br. 3681/06), Ilijaza Pilava protiv Bosne i Hercegovine (br. 41939/07), Samira Šlakua protiv Bosne i Hercegovine (br. 56666/12) i Svetozara Pudarića protiv Bosne i Hercegovine (br. 55799/18). Presudama je navedeno kako je država Bosna i Hercegovina dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH, koje pripadnicima nacionalnih manjina, ali i onima koji se izjašnjavaju kao građani, te pripadnicima konstitutivnih naroda na cijelom teritoriju države onemogućavaju kandidiranje na izborima za članove Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Napominjem da je u skladu sa Aneksom II Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odnosno Ustavom BiH definirana prioritetna obaveza poštivanja i implementacije odredbi Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima koje se u skladu sa članom II.2. državnog Ustava u Bosni i Hercegovini “direktno primjenjuju”, te njihova primjena “ima prioritet nad svakim drugim pravom”, navodi Bećirović i doadaje:

– Nakon posljednjih odluka visokog predstavnika, nedvojbeno će ključni faktor za osiguranje učešće u izvršnoj vlasti u bh. entitetu FBiH biti etnička identifikacija birača u određenim izbornim jedinicama. Evropski sud za ljudska prava je upravo davanje posebnih prava pojedincima na osnovu etničke pripadnosti imenovao diskriminacijom i kršenjem Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Gospodin Schmidt je svojim odlukama obesmislio temelj savremenih demokratija na kojem počivaju sva slobodna društva, a to je jednaka vrijednost glasa svakog građanina. Potrebno je da Schmidt da odgovor i na ovo važno pitanje: Zašto smatra da Bosna i Hercegovina ne zaslužuje da ima demokratski izborni model u kojem svaki glasač i kandidat ima jednako pravo i jednaku mogućnost da bira i bude biran?