Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podnio je prijedlog s dva zaključka kako bi se pomaknulo s mrtve tačke kada je u pitanju rješavanje državne granice Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Bećirović u svom prijedlogu najprije kratkim historijatom obrazlaže trenutno stanje, zatim predlaže dva zaključka s pripisivanjem Vijeću ministara i Povjerenstvu za državnu granicu.
Bećirović u zaključcima najprije predlaže da se zaduže Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Državno povjerenstvo za granicu Bosne i Hercegovine da, najkasnije u roku od 45 dana od dana donošenja ovih zaključaka, dostave Predsjedništvu izvješće o dosadašnjim pregovorima o međudržavnom razgraničenju između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Nadalje, drugi zaključak je da su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Državna komisija za granicu Bosne i Hercegovine zaduženi za poduzimanje potrebnih mjera za poticanje nastavka procesa ratifikacije Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske najkasnije u roku od 60 dana od dana donošenja ovih zaključaka.
Proces ratifikacije ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske pokrenut je u Bosni i Hercegovini odmah po njegovom potpisivanju 1999. godine. U Hrvatskoj ovaj ugovor nikada nije ušao u proceduru ratifikacije, iako je najavljeno u nekoliko navrata da će proces ratifikacije biti pokrenut u Saboru.
U ugovoru o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske stoji da se državna granica između dviju država utvrđuje na temelju stanja granice u trenutku prestanka postojanja Socijalistitke federativne republike Jugosiavije i uzajamnog priznanja Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Nakon potpisivanja ugovora o državnoj granici pojavili su se zahtjevi s obje strane za revizijom utvrđene granice. Osim problema primjene Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. i Pomorskog zakonika iz 2004., Republika Hrvatska je notom od 3. maja 2006. obavijestila Vijeće ministara BiH o stajalištima vezanim za granicu u području općine Neum osporavajući pripadnost dijelova teritorije Bosne i Hercegovine u području otoka Veliki i Mali Školj i u području poluotoka Kleka — rt Ponta Kleka.
Prema dokumentaciji kojom raspolaže Povjerenstvo za državnu granicu Bosne i Hercegovine, a koju je odobrilo i provjerilo nadležno povjerenstvo Republike Hrvatske i koja je ugrađena u potpisani ugovor o državnoj granici, te imajući u vidu međunarodno-pravnu prirodu principa uti possidetis iuris, neupitno je da Bosni i Hercegovini pripadaju dijelovi teritorija u području Neuma koje je naknadno tražila Republika Hrvatska.
U isto vrijeme, pojedini članovi Državne komisije za granice BiH, u sazivu Komisije konstituisane u oktobru 2005. godine, iskazali su stav da granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske na rijeci Uni od naselja Ivanjska do ušća Une u rijeku Savu treba povući sredinom rijeke.
Povodom zahtjeva za reviziju identificirane kopnene granice ugrađene u ugovor, Državna komisija za granice je zaključila da nema mandat da to mijenja niti je u toku pregovora imala mandat da ustupa pojedine dijelove teritorije Bosne i Hercegovine susjednoj državi niti da od te države zahtijeva ustupanje dijelova njenog teritorija.
Zaključno članom 3 ugovora utvrđeno je da se ugovorne strane mogu saglasiti o izmjeni protezanja granice radi olakšanja životnih uslova stanovništva uz granicu i drugih razloga.
Bećirović smatra da je ratifikacija ranije potpisanog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i njegovo stupanje na snagu predstavlja rješenje prihvatljivo za obje ugovorne strane.
