Američki predsjednik Joe Biden nije bio naklonjen Franji Tuđmanu. Tijekom 1990-ih, u nekoliko navrata, nazivao ga je “autoritarnim razbojnikom”, “antidemokratskim vođom”, čimbenikom nestabilnosti na Balkanu, “pohlepnim moćnikom” koji je “satkan od istog materijala kao i Milošević ” i koji je s njim radio na podjeli Bosne i Hercegovine, koji “nije među pozitivcima” i koji će vjerojatno biti procesuiran za ratne zločine.
Zbog ponašanja prvog hrvatskog predsjednika, Biden je zatražio i suspenziju pozajmice Svjetske banke Hrvatskoj. Na kraju je potpisao pismo u kojem se traži da Tuđman zaustavi proustaški revizionizam u bivšem logoru Jasenovac.
Citirani opisi nalaze se u transkriptima rasprava koje su se vodile u Senatu Sjedinjenih Država od početka 1990-ih do sredine 2000.
Biden je kao državni senator u Delawareu spominjao Tuđmana u raznim kontekstima. Uglavnom kao prijetnja miru i stabilnosti u bivšoj Jugoslaviji – na što je upozoravao gotovo do Tuđmanove smrti – a ponekad i kao primjer američkog pripitomljavanja zaraćenih strana povodom bliskoistočnih intervencija u mandatima George Busha.
Najglasniji političar Washingtona
Biden svoje je zaključke na Tuđmanu temeljio na argumentima koji proizlaze iz njegove snažne privrženosti posljedicama raspada Jugoslavije.
Tijekom ratova ovdje bio je snažno uključen u oblikovanje američke politike prema Balkanu. Njegovi memoari, kao i podaci američkog Senata, pokazuju da je vjerojatno najglasniji političar u Washingtonu kada je u pitanju zagovaranje vojne intervencije protiv srpskih snaga.
U javnim nastupima i iza zatvorenih vrata, kao senator i predsjednik pododbora za europska pitanja, više je puta pozvao američku vladu da ukine embargo na uvoz oružja za bosansku stranu i bombardira srpske vojne položaje.
Prvo je uputio apele Bushu, a od 1993. Billu Clintonu.
– Stalno sam vršio pritisak na predsjednika Klintona. Dvije godine prije nego što je došao na vlast, sastao sam se sa Slobodanom Miloševićem. Pitao me je što mislim o njemu. Rekao sam mu: mislim da si prokleti ratni zločinac, i da ću posvetiti karijeru da završiš na sudu. Nakon desetak posjeta (Balkanu, op. a.) vraćao sam se i pisao izbještaj za izvještajem. Vidio sam što se dešava u Brčkom, Tuzli, Sarajevu, Srebrenici… – rekao je jednom prilikom u Senatu.
Biden je imao jasan stav o srpskoj odgovornosti za sve sukobe započete u bivšoj Jugoslaviji i za većinu zločina koji su iz njih proizašli. Bio je jedan od prvih koji je u Senatu govorio o koncentracijskim logorima za silovanje i mučenje civila, masakrima i okupaciji gradova u Bosni i Hercegovini i odgovornosti Miloševića u agresiji na Hrvatsku i Bosnu.
No, zbog ekspanzionističkih težnji hrvatske strane prema susjednoj državi, smatrao je da ni Tuđman ne pripada pravoj strani historije.
Podržavajući namjere američkog predsjednika Clintona da zadobije savezničku potporu u planu produženja isplate od 30 miliona dolara, Biden je rekao da prema njegovu mišljenju Hrvatska prvo treba procesuirati svoje ratne zločince i omogućiti srpskim izbjeglicama povratak na hrvatski teritorij.
Dodao je da je većina međunarodnih promatrača vjerovala da su bosanski Srbi najodgovorniji za zločine u Bosni i Hercegovini, ali da su neki Hrvati iz Hravtske te nekolicina Muslimana među “sadistima” i kriminalcima.
– To da Tuđman odbija predati optužene koji žive u Hrvatskoj je uvreda za civilizirane ljude posvuda i izravni šamar u lice Sjedinjenim Državama, koje su posredovale u potpisivanju Dejtonskog sporazuma – poručio je Biden, predbacujući Tuđmanu i namjerno onemogućavanje povratka srpskog stanovništva.
Aktualni američki predsjednik također ga je optužio da je nastavio svoju vladavinu u Hercegovini putem “nasilnika” u Mostaru.
– Ovi bezakoni pojedinci odbili su sve međunarodne pokušaje integracije Mostara te su pribjegli smrtonosnom nasilju nad Muslimanima – rekao je.
Također je napomenuo da je Hrvatima u Hercegovini dopušteno da glasaju na hrvatskim izborima 1997. godine kao podrška Tuđmanovoj kandidaturi u kampanji obilježenoj “gotovo jednostranim medijskim pristupom i nasiljem nad oporbenim kandidatima”.
Pismo koje je potpisalo 51 član Kongresa i Senata izrazilo je “duboku zabrinutost” zbog Tuđmanove najave da će pomaknuti kosti “hrvatskih vojnika koji su sudjelovali u ratnim zločinima protiv Židova u Drugom svjetskom ratu ”Na spomen-mjestu Jasenovac, gdje su pokopani Židovi. žrtve holokausta. ”
– Takav je potez moralna uvreda sjećanja na preživjele holokausta i opasna poruka budućim generacijama, stoga vas molimo da preispitate namjere svoje vlade u Jasenovcu – navodi se u apelu koji su potpisali aktualna američka predsjednica i Nancy Pelosi.
U zaključku pisma, nakon čega je američkom Kongresu s istim pozivom podnijet prijedlog rezolucije, Biden i njegovi kolege upozorili su Tuđmana da “hrvatska budućnost ne može biti dobra s moralnim sljepilom ili ravnodušnim pristupom prošlosti”.
U to vrijeme senator Biden redovito je koristio Tuđmana kao jedan od argumenata za kontinuiranu prisutnost međunarodnih i američkih trupa u BiH.
Manje od mjesec dana nakon ovog govora, 11. jula 1997., Biden se ponovno usprotivio odluci o povlačenju savezničkih snaga s Balkana.
Rekao je da ne želi davati nadu “ogorčenim protivnicima Daytona, poput Miloševića i Tuđmana, koji bi željeli podijeliti Bosnu nakon odlaska međunarodnih trupa”.
– Ta će odluka jamčiti da hvalisavi diktator poput Miloševića u Srbiji i autoritarni razbojnik poput Tuđmana u Hrvatskoj, nastave sa svojim nepromišljenim planovima torpediranja Dejtona i provođenja zajedničkog plana o kojemu govorim od 1992. godine: o podjeli Bosne i Hercegovine, od koje bi dio išao Srbiji, a ostatak Hrvatskoj – dodao je.
Tijekom saslušanja u Senatu o poštivanju Daytonskog sporazuma, koje se održalo sedam dana kasnije, Biden je oštro kritizirao srpsku stranu, podsjetivši da je Miloševiću i Radovanu Karadžiću osobno rekao da su četiri godine ranije bili ratni zločinci.
Nakon što je zatražio pokretanje akcije za uhićenje Karadžića i Ratka Mladića, Biden se ponovno osvrnuo na Hrvatsku.
– Postoje optuženi hrvatski ratni zločinci koje bi Tuđman mogao lako izručiti – rekao je, dodajući da američka vlada “mora biti neumoljiva u našem pritisku na gospodina Tuđmana”.
Oboje su razbojnici
U maju 2002. Biden i još četvorica senatora predložili su rezoluciju, svojevrsnu čestitku za desetu obljetnicu američkog priznanja Hrvatske.
– Nakon 10 godina od priznanja, ljudi u Hrvatskoj nadvladati su naslijeđe autokratske Tuđmanove vlade i ustrajali u izgradnji demokratskog društva, temeljenog na vladavini zakona, poštivanju ljudskih prava i slobodnotržišnoj privredi – stajalo je u rezoluciji, u kojoj je, među ostalima, naglašena i činjenica da se Hrvatska “pozicionirala u antiterorističkoj koaliciji nacija”.
To je značilo rat protiv terorizma koji su Sjedinjene Države pokrenule krajem 2001. godine nakon rušenja Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku.
Bajden je, naime, bio među senatorima koji su podržali napad na Irak 2003. godine. Zbog kontinuiranog i na počecima samotnog zalaganja za oružanu intervenciju na Balkanu te ponajprije zbog podržavanja vojnog pohoda na Irak temeljem lažnih informacija o oružju masovnog uništenja, Bajden je na ljevici došao na glas kao promotor najmračnije strane američkog imperijalizma i ratnohuškački jastreb koji se po tom pitanju ne razlikuje previše od republikanskih neokonzervativaca.
Dvije godine nakon napada na Irak, tijekom rasprave o budućnosti te zemlje, Biden je govorio o potrebi “poticanja” iračkih susjeda na odgovornije ponašanje. Kao primjere naveo je Tuđmana i Miloševića.
– Susjedi mogu napraviti razliku između Iraka na putu ka stabilnosti ili prema haosu. Neki tvrde da je takva strategija naivna. Pa, Klintonova administracija nije bila naivna u Bosni kada je uspješno obvezala srpskog čelnika Miloševića i još jednog razbojnika po imenu Tuđman na dejtonski proces. Obojica su razbojnici. Razbojnici. No, mi smo ih obvezali. Dobili smo dejtonski proces. Bio je to početak kraja haosa – rekao je Biden.
