John Smith, bivši direktor američkog Ureda za kontrolu inostrane imovine, rekao je da niko u svijetu ne želi imati posla sa sankcionisanim jer ne žele stupiti u sukob sa SAD-om.
Budući da je Ured za kontrolu inostrane imovine (OFAC) Ministarstva financija SAD-a uveo sankcije članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku i banjalučkoj Alternativnoj televiziji, ove mjere ostaju nejasne kako bi mogle funkcionirati.
Dodik se već dugo nalazi na “crnoj listi” State Departmenta, što znači da mu je zabranjeno putovanje u SAD, ali ove mjere, nametnute zbog “visoke korupcije” i “prijetnje sigurnosti” na Balkanu, povećale su pritisak na njega.
U dopisu s objašnjenjem, OFAC je naveo da su “blokirana sva imovina i interesi u imovini pojedinaca i entiteta, koja se nalazi u SAD-u, ili u posjedu ili pod kontrolom američkih osoba”. Blokirani su i “svi subjekti koji su u direktnom ili indirektnom vlasništvu od 50 posto ili više od strane jedne ili više sankcionisanih osoba”.
Zabrane uključuju i “davanje bilo kakvih doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od strane, ili u korist bio koje blokirane osobe ili primanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od bilo koje takve osobe”.
‘Mnoge banke dobrovoljno će poštovati američke sankcije’
Tako piše u tekstu sankcija.
Milorad Dodik je brzopleto odgovorio da ga ne zanimaju sankcije jer definitivno nema imovine i sredstava u SAD-u, a tamo ne planira ni putovati.
Al Jazeera je kontaktirala Johna Smitha, partnerom globalne pravne firme Morrison & Foerster LPP iz Washingtona, koji je bio visoki dužnosnik OFAC-a 11 godina i njegov direktor tri godine, od 2015. do 2018. godine.
Po definiciji, ta agencije američke vlade zadužena je za ekonomske sankcije pojedincima i grupama širom svijeta za širok spektar “lošeg” ponašanja – korupcije, narušavanja sigurnosti, terorizma, organizovanog kriminala… A sada je za metu imala Dodika i ATV. Za svo to vrijeme, OFAC je izricao ekonomske sankcije Siriji, Rusiji, Sjevernoj Koreji, Iranu… Za one neekonomske, poput zabrane putovanja, zadužen je State Department.
Prema Smithu, Dodik ne mora imati novac ili imovinu u Sjedinjenim Državama da bi bio pogođen sankcijama, jer sistem djeluje tako da ga mogu sankcionisati mnogobrojne kompanije, banke i institucije u svijetu koje se pridržavaju američke politike sankcija.
“Iako američke sankcije sa pravnog aspekta pogađaju samo američke osobe i aktivnosti koje su pod jurisdikcijom SAD-a, globalne banke i druge kompanije koje operišu na međunarodnom nivou općenito se dobrovoljno pridržavaju sankcija koje izriče SAD, kako bi izbjegle sukobe sa njima. SAD ima ogroman uticaj u svijetu i samim tim snažnu ulogu u provođenju sankcija”, kaže Smith za naš portal.
Višemilionske kazne za kršenje sankcija
U praksi to znači da će mnoge institucije i organizacije diljem svijeta poštivati sankcije iako nisu zakonski odgovorne za njihovo provođenje. U suprotnom, riskiraju da budu na crnoj listi Sjedinjenih Država zbog poslovanja s pojedincima ili grupama koje je sankcionirao Washington, što bi rezultiralo milionskim kaznama za te organizacije i institucije.
“Takve organizacije ne žele javni rizik da ih se smatra saradnicima osoba koje su pod sankcijama, kao što su teroristi, trgovci narkoticima ili oni koji krše ljudska prava. Dakle, američke sankcije mogu utjecati i utjecat će na sposobnost pojedinca ili subjekta da obavljaju aktivnosti praktično bilo gdje u svijetu. Postaju na neki način ekonomski izolirani ili ‘radioaktivni’ – s njima niko ne želi imati posla”. dodao je.
Na pitanje hoće li financijske institucije i banke sa sjedištem u Europi, koje su povezane sa SAD-om, donijeti odluku o sankcijama, odgovorio je potvrdno.
Pitanje je kako bi sankcije mogle utjecati na ATV?
“Ove sankcije spriječit će televizijski kanal da prima bilo kakvu robu ili usluge američkog porijekla i mogle bi spriječiti globalne banke i kompanije da ikada više posluju s njim”, rekao je Smith.
Nakon početnog udara na Dodika i ATV, očekuje se da će lista sankcionisanih ubrzo biti proširena, čime će pritisak na člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda biti dodatno ojačan.
Prema tvrdnjama Centra za istraživačko novinarstvo, mnoge kompanije koje su, prema mišljenju analitičara, na neki način povezane s Dodikom, mogle bi biti sankcionirane, što je nedavno potvrdio i Nebojša Vukanović, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Bivši direktor OFAC-a kaže da se učinak sankcija Dodiku tek treba vidjeti, ali da će ga “sigurno biti”.
“Često je teško izmjeriti tačan učinak američkih sankcija. One ne postižu uvijek opipljiv cilj, a nekada može proći i nekoliko godina prije nego što se utjecaj mjera na sankcionisane jasno uoči. No, postoji i druga strana. Sankcije omogućuju da se američka vlada u cijelom svijetu vidi kao zagovornik snažnog stava protiv loših aktera, a ne da šuti u slučaju kršenja ljudskih prava i drugog nepriličnog ponašanja”, kaže Smith.
“Američke sankcije posmatraju se kao alternativna između riječi i rata – između puke diplomatije s jedne i vojne akcije s druge strane. Ekonomske sankcije omogućuju američkoj vladi da javno proziva loše aktivnosti od strane vlada ili moćnih pojedinaca ili entiteta. Bitno je naglasiti da SAD stavlja svoju ekonomsku moć iza napora da se te loše aktivnosti odvrate. Bilo kada i bilo gdje”, dodaje.
