Austrijski list Der Standard ponovno je pisao o najavi visokog predstavnika Christiana Schmidta da će izmijeniti Izborni zakon BiH. Stručnjak za ustavno pravo Joseph Marko objasnio je da bi to djelovanje bilo u suprotnosti sa Aneksom 10 Dejtona.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini i njemački političar Christian Schmidt predložio je korištenje bonskih ovlasti za uvođenje cenzusa od tri posto u FBiH. Prema takvim odredbama, u kantonima gdje je etnička grupa manja od tri posto, zastupnici ove etničke grupe više se ne mogu slati u Dom naroda FBiH.
Prijedlog je izazvao buru negodovanja u Bosni i Hercegovini jer ispunjava samo zahtjeve hrvatske nacionalističke stranke HDZ-a, ali ne uzima u obzir brojne diskriminacije koje je godinama osuđivao Evropski sud za ljudska prava, piše Der Standard.
Joseph Marko, ustavni pravnik i stručnjak za BiH iz Graza, objasnio je da bi Schmidt prekoračio svoje ovlasti visokog predstavnika ako bi to doista i proveo.
To je zato što predloženi cenzus od tri posto uključuje amandman na Ustav FBiH i povezane ustavne odredbe koje provode organizacijsku strukturu Ustava Federacije koja nije diktirana Daytonskim sporazumom.
“Radi se zapravo o autonomnom ustavnom pravu Federacije, koje nije u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom”, kaže Marko.
Aneks 10 Daytonskog sporazuma
“Prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je ovlašten samo da kontroliše provođenje Dejtonskog sporazuma, ali nije ovlašten da se bavi autonomnim pravnim sistemima entiteta, odnosno njihovim ustavima, ukoliko nisu doneseni u primjeni Dejtonskog sporazuma”, objašnjava Marko za Standard.
Marko zaključuje da bi u ovom slučaju visoki predstavnik prekoračio svoje ovlasti kada bi uz pomoć bonskih ovlasti mijenjao Ustav Federacije BiH.
Kada je bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch 2002. godine mijenjao Ustave Republike Srpske i Federacije, učinio je to, suprotno Schmidtovim prijedlozima, kako bi implementirao odluku državnog Ustavnog suda.
“U to vrijeme se radilo o usklađivanju entitetskih ustava sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zato je visoki predstavnik tada imao ovlaštenja za to”, objašnjava Marko.
No, u slučaju Schmidtovih prijedloga, visoki predstavnik bi zadirao u autonomiju entitetskog ustavnog prava nad kojom nije imao ovlasti.
Evropski sud za ljudska prava
Zbog Aneksa 10, Schmidt bi morao uzeti u obzir i zahtjeve za izmjenom Dejtonskog ustava kako bi uopće mogao intervenirati u Ustav FBiH, a kako se navodi u presudama Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Zornić i Pilav”, kazao je Marko, ali to nije uključeno u Schmidtove prijedloge.
Slučaj Pilav vrlo dobro pokazuje koliko je ovo pitanje centralno za ljudska prava u Bosni i Hercegovini. U slučaju Pilav radi se o Bošnjaku koji je tužio državu jer mu je zabranjeno da se kandiduje u Republici Srpskoj.
Ako biste uveli cenzus od tri posto, onda bi svi Hrvati i Srbi u onim kantonima u kojima ima manje od tri posto Srba i Hrvata bili lišeni mogućnosti da glasaju za Hrvata ili Srbina”, rekao je Marko.
Visoki predstavnik i kontrola normi
Marko ističe da bi eventualni Schmidtov amandman mogli osporiti i Ustavni sud Bosne i Hercegovine i Evropski sud za ljudska prava, jer kada je visoki predstavnik Wolfgang Petritsch bio u Bosni i Hercegovini, dozvolio je da zakonske akte koje je donio preispita Ustavni sud i tako je bio podvrgnut kontroli normi, što je tek kasnije osporeno u pravnom mišljenju Ureda visokog predstavnika, napisala je novinarka Adelheid Wolfl.
