Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko rekao je u razgovoru za Fenu da će, ukoliko Ukrajina sada ne zaustavi Rusiju, sljedeća biti Bosna i Hercegovina, dodavši da je riječ o zločinačkom režimu sa kojim se ne može pregovarati.
Viktor Juščenko bio je prvi predsjednik Ukrajine nakon raspada Sovjetskog Saveza koji nije bio član Komunističke partije. On je čelnik ukrajinskog parlamenta i čelnik stranke “Naša Ukrajina”, a poznat je po svojoj ulozi u Narančastoj revoluciji 2004. godine. Juščenko je poznat po svom antiruskom stavu i naporima u jačanju ukrajinskog jezika i kulture. Tokom svog predsjednikovanja Ukrajinom od 2005. do 2010. pokušao je reformirati zemlju, uspostaviti odnose s EU-om i NATO-om te se boriti protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Godine 2004. Juščenko je postao žrtva dioksina, vrlo otrovne hemikalije koja uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući ožiljke na licu i gubitak vida na jednom oku. Juščenko je tvrdio da je trovanje bilo planirano ubistvo te da su ruske vlasti za tu akciju okrivile ukrajinske sigurnosne službe. Međutim, kasnije istrage otkrile su da su ruske vlasti bile umiješane u trovanje. Prema nekim izvorima, dioksin je navodno ubrizgan u Juščenkovu hranu tokom sastanka s visokim ruskim dužnosnikom, a on je navodno otrovan jer se smatralo opasnim za interese Rusa i Rusije u Ukrajini. Osim toga, neki nagađaju da je razlog za trovanje bila Juščenkova prozapadna politika i njegova potpora većem suverenitetu i neovisnosti Ukrajine.
“Apsolutno sam siguran da treba uspostaviti tribunale ako želimo da se ovakvi ratovi više ne ponove. Mora im se suditi, moramo shvatiti da su oni zločinci i mora im se suditi za zločine. Putin mora biti kažnjen. To je problem koji treba riješiti cijeli svijet. Moramo iz ovog rata izaći čisti i moramo preispitati šta se dogodilo, gdje je bio izvor tame, a gdje izvor svjetlosti, a oni koji su započeli ovaj rat moraju završiti iza rešetaka. Ne želimo izdati 15 miliona Ukrajinaca koji su raseljeni zbog ovog rata” rekao je Juščenko.
Upitan da se vrati na svoje predsjedništvo, može li Ukrajina zadržati neki oblik neutralnosti, odnosno više ravnoteže između Istoka i Zapada, hoće li to spriječiti rat. Juščenko se prisjetio historije Ukrajine u 20. stoljeću
“Ukrajinci su proglašavali nezavisnost šest puta. Svaki put mi smo zadržavali neutralnost i to je rezulitralo time da bi jednom zadržali nezavisnost dan i po, drugi put tri dana, treći put šest mjeseci, ali to je najduže što smo uspjeli zadržati nezavisnost. To je ono čemu nas je Rusija naučila. To je naša historija samo u 20. stoljeću. Čim odlučimo proglasiti Ukrajinsku Narodnu Republiku, kao što smo to uradili 1918., ruska vojska sa svojim generalima počne marširati prema Ukrajini i unište nas bez milosti. Ukrajina ima pravo na suverenitet i samoopredjeljenje baš kao što to ima vaša zemlja ili Latvijci, Letonci, Poljaci i slično. Prestanite slušati Putinove lekcije o tome zašto je rat prestao. Mi se zalažemo za suverenitet svih zemalja”, dodao je Juščenko.
Na pitanje je li tokom svog mandata imao priliku upoznati Putina i kakve je dojmove nosio nakon tih susreta, kao i je li se osjećao pod pritiskom Putina ili ne, Juščenko kaže da su svi njihovi sastanci bili veoma taktički.
“Ali osobi nikad ne treba suditi po onome što priča nego po onome što čini. Ono što je on uradio ni Hitler nije uradio. Međutim, ovdje se ne radi samo o Putinu nego i o 140 milion malih Putina koji legitimiziraju ono što on čini. Smatram da će Evropa morati provesti nekoliko decenija da zaliječi podjele koje je Rusija uzrokovala” istakao je bivši predsjednik.
Rekao je da ako Europa želi stabilnost, onda bi Europa trebala tretirati Rusiju na isti način kao što je to činila s nacističkom Njemačkom – Europa im mora pokazati važnost demokracije, slobode i morala.
“Ljudi govore da je ovo sukob između dvije države, da imaju samo dvije strane. Želim da shvatite jednu stvar. Ako vjerujete u državnu ideologiju koju Putin promoviše i njegovu viziju ruskog svijeta, koja se svodi na žal za Sovjetskim Savezom, to znači da vjerujete da Rusija završava tamo gdje završava ruski jezik. Ako Srbija odluči da govori ruski, to postaje ruskom sferom. Ista stvar je s Kazahstanom ili Bjeorusijom. To je sve što je potrebno da se postane dijelom ruskog svijeta. Prošle godine se hvalio da Rusija nema granica”, kazao je Juščenko.
Kritikovao je ideju da se počne pregovarati s Rusijom.
“Niko se 1942. ili 1943. nije sjetio da kaže Hitleru da pregovaraju. Mir se može postići na dva načina – ili ste pobjednici ili kapitulirate. Birajte”, poručio je Juščenko.
Podsjetio je da je Ukrajina predala svo svoje nuklearno oružje prije 30 godina da bi postigla mir i da se sad mora boriti protiv ruske agresije koju ni na koji način nije isprovocirala.
“Ako se svijet okrene Macronovom načinu rješavanja problema to će biti kraj civilizacije i zapadnog svijeta kakvog ga znamo”, zaključio je Juščenko u intervjuu za Fenu.
