Jučer je u Bjelorusiji održan novi ustavni referendum i kojim je država odustala od nenuklearnog statusa zemlje. Novi zakon stupit će na snagu za 10 dana, što znači da Rusi mogu rasporediti svoje nuklearno oružje na bjeloruskom tlu.
Bjelorusija je prošle sedmice signalizirala da će se odreći svog nenuklearnog statusa nakon što je Rusija napala Ukrajinu uz pomoć Bjelorusije. Dužnosnici u zemlji, koju već gotovo tri desetljeća vodi Aleksandar Lukašenko koji podržava Moskvu, rekli su da je taj potez podržan na referendumu.
Prema bjeloruskom središnjem izbornom povjerenstvu, oko 78,63% biračkog stanovništva njih 65,16% glasalo je za za novi ustav koji bi odbacio nenuklearni status zemlje.
Zapadni čelnici neće priznati legitimnost glasovanja na referendumu ove nedjelje. U priopćenju iz januara, američka misija pri Organizaciji za europsku sigurnost i saradnju opisala je referendum kao “ni održiv – ni vjerodostojan – put naprijed za Bjelorusiju”.
Glasovanje dolazi nakon godina nasilne represije Lukašenkovog režima protiv njegovih domaćih političkih suparnika i kontroverznih predsjedničkih izbora 2020. godine, koji su označeni kao lažni i potaknuli su masovne prosvjede.
Novi bjeloruski ustav bi teoretski mogao dopustiti Moskvi da postavi nuklearno oružje na teritorij svog susjeda po prvi put od raspada Sovjetskog Saveza, kada je Minsk odustao od bojevih glava i postao zona bez nuklearnog oružja.
U priopćenju Lukašenkovog ureda navedeno je da će referendumski usvojeni ustavni amandmani stupiti na snagu u roku od 10 dana.
Obraćajući se novinarima na biračkom mjestu u Minsku u nedjelju, Lukašenko je rekao da bi, ako bi Zapad predao bilo kakvo nuklearno oružje Poljskoj ili Litvi, mogao tražiti od ruskog predsjednika Vladimira Putina da “vrati nuklearno oružje” koje je isporučila Bjelorusija.
