Do Općih izbora u BiH ostalo je nešto više od pet mjeseci. Blokada bh. institucija koju je SNSD započeo krajem jula 2021. godine, nakon što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko odobrio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, kojima je zabranjeno i kažnjeno poricanje genocida, nikada još nije okončana.
U početku sjednicama nisu prisustvovali kadrovi SNSD-a, a kasnije su, prema NSRS-u, prisustvovali samo sjednicama kada se raspravljalo o tačkama koje se tiču bh. entiteta Republika Srpska.
Krizu i blokade produbili su i stavovi HDZ-a BiH, nakon što je postalo jasno da neće biti izmjena Izbornog zakona BiH koje je tražio Dragan Čović. Današnji pokušaj u Domu naroda Parlamenta BiH da donese izmjene Izbornog zakona BiH osujetili su zastupnici SDA na čelu s Bakirom Izetbegovićem.
Predsjednik SDA je u obrazloženju kazao da su dugo pokušavali donijeti rješenje o izmjenama Izbornog zakona BiH, ali da takvi potezi nisu bili uspješni.
On je danas govorio i o složenosti političke situacije, ali je Čović, koji je optužio SDA za nastavak krize, stranku nazvao izvorom problema i kriza. Sličnu izjavu dao je i SNSD, prva grupa koja je počela prakticirati odlazak u državne institucije. Prema Čovićevim saznanjima, to je bilo SNSD-ovo pravo, a kada je SDA to učinila, to je bila “neviđena prepreka”.
Na pitanje vidi li ishod situacije u BiH do izbora i mogu li se donijeti neke odluke koje će biti rezultat pregovora ovih stranaka, predsjednik SDA je rekao da su uvijek bili spremni na pregovore, ali su HDZ i SNSD koristili drugačije vrste blokade. prethodnom razdoblju.
„Mi smo uvijek na dispoziciji, SNSD je to odbio i to prilično drsko. Mi smo bili raspoloženi po pitanju državne imovine da se nađu rješenja, po pitanju Inzkovog zakona da se nađu rješenja, do SNSD-a je imaju pretvrd stav. Možda će se smekšavati s obzirom na promjenu situacije u svijetu s obzirom na ono što se dešava u Ukrajini. Možda će i SNSD da dodatno spusti durbin i možda stvari krenu. Do njih je nije do SDA“, kazao je Izetbegović.
Predsjednik SDA je stava kako će se rasplet desiti na izborima u oktobru.
Također je poručio da visoki predstavnik ima mnogo posla do izbora ove godine.
“Sve ono što se bude bojkotovalo i nezakonito zaustavljalo trebao bi pomoći visoki predstavnik”, zaključio je Izetbegović.
Budžet institucija BiH za 2022. godinu još uvijek nije upućen u proceduru. Centralna izborna komisija 4. maja raspisuje Opće izbore, a do 19. maja novac za provođenje izbora mora biti operativan. Visoki predstavnik Christian Schmidt više puta je pozivao na usvajanje budžeta i poštivanje Izbornog zakona BiH. Da li je otvaranje ladice bonskih ovlasti počelo s državnom imovinom, a nastavit će se s budžetom BiH, bit će jasnije već početkom narednog mjeseca.
