Borenović: Dokument iz Brisela pokazatelj Dodikove kapitulirajuće politike

Predsjednik PDP-a Branislav Borenović istaknuo je kako je u Bruxelles otišao reći dužnosnicima Europske unije istinu u lice, znajući da troše veliko vrijeme u pokušaju da sa političkim elitama postignu nekakav dogovor.

Jučerašnji sastanak u Bruxellesu opisao je kao “koji se dešavaju posljednjih deceniju koji i neće donijeti ništa”.

“Godine prolaze, pomaka nema, a zemlja nazaduje i demografski i ekonomski i vrijednosno”, rekao je Borenović ističući da za stanje odgovornima smatra političke elite koje imaju strah od reda, pravila i standarda.

Jasno je poručio da su vladajuće korumpirane elite najiskreniji protivnici europskih vrijednosti i ulaska u Europsku uniju i vladavine prava.

“Očigledno su se neki od njih prepoznali u mojim riječima, očigledno i Milorad Dodik kojeg nisam ni pomenuo”, rekao je Borenović tvrdeći kako je sit priče o optimizmu, opredijeljenosti, predavanju zahtjeva za kandidatski status “dok je zemlju u posljednjih nekoliko godina napustilo preko milion ljudi.

“I po izvještajima tih iz Brisela svi kažu da smo mi politički zarobljeno društvo”, dodao je.

Borenović na sporazum u Briselu nije pristao, jer kaže, ne želi da sa korumpiranim političarima ima ikakvog posla, čak ni na papiru.

“Zamislite dvoličnosti, vladajuća politička elita sa SNSD-om, SDA i HDZ-om se obavezuje da će usvojiti tri zakona iz 14 prioriteta šest mjeseci nakon izbora. Zašto to ne učine sada? Oni su vlast, imaju većinu, uradite to sada gospodo”, rekao je Borenović tvrdeći da je najveći broj ljudi iz delegacije Evropske unije podržao njegov govor na marginama sastanka.

Dogovoreni dokument opisao je kao pokazatelj kapitulirajuće politike Milorada Dodika i SNSD-a.

“To je pokazatelj da Dodik jednu priču priča u Narodnoj skupštini Repiblike Srpske, drugu u Briselu, treću negdje na istoku”, rekao je Borenović dodajući da kapitulaciju predstavlja i dio dokumenta u kojem stoji da će Bosna i Hercegovina nastaviti da usklađuje svoju politiku sa vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije.

Posebno sramotnom je ocijenio činjenicu da se ime Republike Srpske spominje samo u fusnoti dokumenta.