Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (HDZ BiH) ističe da u tom najvišem zakonodavnom tijelu u državi svjedočimo poplavi poslaničkih inicijativa koje su utemeljene na populizmu i prikupljanju dnevnopolitičkih poena.
U intervjuu za Fenu ocijenila je da je to ono što obeshrabruje konstruktivne rasprave i aktivnosti parlamenta, kao i ostvarivanje temeljnog zakonodavnog mandata.
Kada je riječ o odnosu između članova Kolegija doma, u kojoj su, uz Krišto, još Nebojša Radmanović i Denis Zvizdić, napominje da u toj agenciji rade s definiranim kapacitetima.
“Dajemo sve od sebe da sve odluke koje su u našoj moći donosimo jednoglasno, jer je konsenzusno odlučivanje jedini mogući način za normalno funkcioniranje Kolegija. Ne donose se nikakve odluke, a u proširenom Kolegiju moraju se donijeti drugačije ili na kućnim seansama”, objašnjava Krišto.
Smatra da bi ovo trebao biti model odlučivanja, jer će tada postojati poštovanje prema svima, a zatim će se uložiti dodatni napori kako bi se osigurala izvedivost potrebnih odluka.
Na pitanje je li parlamentarna većina stabilna u tom domu, Krišto je rekla da se za razliku od Kolegija gdje se odluke donose konsenzusom, većina u Domu razlikuje od sjednice do sjednice ili između pojedinih tačaka dnevnog reda.
“Nažalost, dio parlamentarne većine koji je formirao Vijeće ministara BiH često je grupa na ljestvici koja stvara prostor za populističke inicijative i one često padnu”, rekla je Krišto.
Ako mu dodamo, rekla je Krišto, usvajanje je nekih neopravdanih odluka, poput imenovanja članova Centralnog izbornog povjerenstva, kao i drugih odluka, kako takve aktivnosti izravno štete Bosni i Hercegovini kao demokratskoj državi koja je uspostavljena na principi triju naroda i ostalih koji u njoj žive.
U intervjuu za Fenu, Krišto je spomenula i obaveze Parlamentarnog vijeća BiH da ispuni 14 prioriteta koje je Europska komisija postavila pred BiH za status kandidata, rekavši da je svako nešto vezano uz zakon odgovornost Parlamentarne skupštine.
Dodala je da nacrt zakona o javnoj nabavi priprema Vijeće ministara, uskoro bi trebao biti uvršten u parlamentarne procedure, ali naglasila je da bi sve ostale zakone, s potrebnim sistemskim zakonima, trebalo odobriti Vijeće ministara.
Parlamentarna skupština BiH tada može, revidirajući zakone u redovnom zakonodavnom procesu, uvesti poboljšanja u zakonska rješenja i pridonijeti ispunjavanju svih glavnih prioriteta po vlastitom nahođenju Europske komisije i ubrzati europski napredak, kao i postizanje kandidatskog status.
“Ali ne na način na koji pojedini delegati preuzimaju ulogu i kapacitet izvršne vlasti, posebno Vijeća ministara, koje predlaže zakonska rješenja”, naglasila je Krišto.
Krišto je sudjelovala i na sastanku delgacija HDZ-a i SDA-a kada je dogovoreno da se oforme tri radne grupe koje bi trebale riješiti otvorena pitanja unutar BiH, a tiču se izmjena Izbornog zakona, rješavanja pitanja na nivou Federacije BiH te ispunjavanja uvjeta BiH na putu ka Evropskoj uniji.
Potvrdila je da će biti jedna od članica radne skupine koja će pregovarati o izmjenama Izbornog zakona u kojoj će u ime HDZ-a djelovati Bariša Čolak, Josip Merdžo i predsjednik stranke Dragan Čović. Objasnio je da sporazum određuje vremensko razdoblje u kojem treba postići dogovorena rješenja za pravno zastupanje u predsjedavajućem i Zastupničkom domu BiH, kao i provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava.
“U određenom razdoblju moraju biti uključeni politički predstavnici sve tri konstitutivna naroda, jer to zahtijeva i Ustav BiH, ali i osiguravanje donošenja zakona u tom procesu” objasnila je.
Također, Krišto napominje da će se i unutar Parlamentarne skupštine ići na formiranje Interresorne radne grupe koju bi činili predstavnici PSBiH i Vijeća ministara te bi se paralelno radilo i na ispunjavanju svih drugih uvjeta koji su i prioritet na evropskom putu, a tiču se izborne reforme.
Na pitanje šta se konkretno očekuje od izmjena Izbornog zakona, Krišto kaže da tu nema alternative jer izmjene izbornog zakonodavstva moraju biti imperativ za sve kako bi se prije 2022. godine, kada će biti održani opći izbori u BiH, s jasnim pravilima zakoračilo u izborni proces.
Stoga naglašava da se to odnosi na izmjene Izbornog zakona kojima se u potpunosti implementiraju odluke Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda, kao i odluke Evropskog suda za ljudska prava, a koje su nužnost i prioritet, ali i najaktuelniji problem na koji se potrebno fokusirati.
“To je potrebno jer je u tom dijelu narušena jednakopravnost tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini”, stava je Krišto koja dodaje da je pred interresornom radnom grupom zadatak da popravi i ostale stvari koje se odnose na Izborni zakon, a koje se moraju riješiti.
Tu, prije svega, misli na implementiranje preporuka GRECO-a (Grupa država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope), ODIRH-a (Ured za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a) i Venecijanske komisije o zaštiti i unapređenju kvalitete integriteta i transparentnosti izbornog procesa.
Kako je zaključila u intervjuu za Fenu, to je potrebno učiniti kako bi se izborni proces što više uskladio s evropskim standardima i unaprijedila demokratizacija zbog čega predsjedavajuća Predstavničkog doma PSBiH Borjana Krišto vjeruje i očekuje da će svi imati dovoljno političke mudrosti da to pitanje riješe najkasnije do juna ove godine.
