Između 1992. i 1995. oko 700 ruskih državljana borilo se u redovima vojske RS, a 37 ih je ubijeno.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik rekao je u subotu 10. aprila da ne vidi razlog zašto bi Tužilaštvo Bosne i Hercegovine formiralo slučaj na temelju izvješća Udruženja žena žrtava rata povodom “Obilježavanje Dana ruskih dobrovoljaca” u Višegradu.
Sastanak u Višegradu, bh. entitetu Republika Srpska, najavljen je u ponedjeljak, 12. aprila, a kako je navedeno na web stranici grada Višegrada, ovaj datum uvršten je u kalendar značajnih historijskih događaja u RS-u.
“Zašto ne može neko to da organizuje, šta je u pitanju? Povrijeđenost ovih tamo? Pa i mi ne možemo da gledamo razne mudžahedine koji prave razne svoje svetkovine, pa šta,” rekao je Dodik novinarima.
Naveo je da smatra da svaki slobodan neometan skup treba da se održi i da on ne može da vrijeđa i da bude usmjeren protiv ljudi druge vjeroispovjesti.
Komemoracija se održava svake godine na dan kada su 1993. godine u blizini Višegrada ubijena tri ruska vojnika, a nekoliko ih je ranjeno.
Riječ je o vojnicima iz Ruske Federacije koji su se borili na strani vojske RS-a na širem području grada tijekom rata u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995.
Istovremeno iz Stranke demokratske akcije (SDA) 10. aprila su pozvali na zabranu održavanja ovog skupa “zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne, vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”.
“Ukoliko odgovorne osobe iz Ministartsva unutrašnjih poslova (MUP) RS to ne učine, bit će zajedno sa organizatorima suodgovorne za počinjenje ovog krivičnog djela,” navodi se u saopštenju SDA.
Tužilaštvo BiH konačno mora početi da radi posao iz svoje nadležnosti, a prestati zamazivati oči javnosti tzv. “formiranjem predmeta”, koji ne znači ništa, dodaju iz ove stranke.
“S obzirom na to da postoje brojni dokazi da su ruski dobrovoljci počinili niz ratnih zločina na području Višegrada, Tužilaštvo BiH mora, uz angažman SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu), privesti na saslušanje sve ruske državljane koji se evetualno pojave u Višegradu”, zaključuje se u saopštenju.
Predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata” Bakira Hasečić za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rekla kako su prijavu poslali 9. aprila, te da očekuju da Tužilaštvo BiH reaguje.
“Ovo obilježavanje predstavlja vrijeđanje žrtava koje su preživjele strašne zločine u Višegradu, a u kojima su učestvovali i ruski dobrovoljci”, kazala je Hasečić.
U pismu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, udruga je pozvala na trenutno zaustavljanje i zabranu “okupljanja i proslave ratnih zločinaca koji vrijeđaju žrtve, članove obitelji ubijenih, prognanih osoba i povratnika”.
Također podsjećaju Tužilaštvo BiH i na optužnicu protiv pripadnika Ravnogorskog pokreta, a koja je podignuta u decembru 2020. godine zbog izazivanja rasne, nacionalne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti u Višegradu 2019. godine protiv Dušana Sladojevića zvanog Krvce i Čiča, Slavka Aleksića zvanog Vojvoda i Riste Lečića.
Tužilaštvo ih tereti da su na području Višegrada i okolice, u martu 2019. godine, svojim djelima, radnjama i postupcima, javno izazvali i raspirivali nacionalnu, vjersku mržnju, razdor i netrpeljivost među konstitutivnim narodima u BiH.
Oko 200 članova i simpatizera pokreta okupilo se u Višegradu kako bi odali počast Draži Mihailoviću i, kako se navodi u optužnici, uz gusle pjevali i prijeteće stihove: “Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina”.
Prema podacima Vlade RS, između 1992. i 1995. godine oko 700 ruskih građana borilo se u redovima vojske RS, a 37 ih je ubijeno.
Prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Višegrad je bio podvrgnut “jednoj od najopsežnijih i najnemilosrdnijih kampanja etničkog čišćenja tokom rata u BiH, a u zločinima koji su se desili u Višegradu i okolini ubijeno je oko 3.000 Bošnjaka, uključujući oko 600 žena i više od stotinu djece”.
