Bivši Visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling vjeruje da je s Joeom Bidenom na svjetsku scenu stupio političar koji sve u Bosni i Hercegovini može pokrenuti s mrtve tačke.
Christian Schwarz-Schilling bio je jedan od onih koji je ubrzo pozvao svjetsku javnost da prepozna napadače u krvavim balkanskim ratovima i spriječi daljnje krvoproliće. Ali njegov tadašnji trud bio je uzaludan. U znak protesta protiv pasivnosti njemačke vlade, dao je ostavku na mjesto njemačkog ministra pošte i telekomunikacija 1992. godine, napisao je DW.
Ne smijemo ponavljati pogreške iz 1990-ih!
Nakon rata, Schwarz-Schilling se aktivno vratio na zapadni Balkan, prvo kao međunarodni posrednik za BiH, a 2006. godine kao Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, i obnašao je tu funkciju godinu i po. Nakon što je dao ostavku, Schwarz-Schilling nastavio je kampanju za snažniju internacionalizaciju pitanja Bosne i Hercegovine. Tvrdi da nedostatak sudjelovanja, uglavnom Europske unije, dovodi do činjenice da se zemlja, zapravo, nalazi u središnjoj Europi, odmičući se od vlastitog europskog utjecaja.
Posljednji dokaz njegova angažmana je nedavno objavljena knjiga „Proigrani mir u Bosni. Europski neuspjeh na Balkanu”. U razgovoru tokom predstavljanja knjige u Hessenovom uredu u Berlinu, Schwarz-Schilling je u četvrtak navečer ponovio svoj poziv iz 1992. godine s gledištem novinara Stephana Detjena.
Na početku razgovora spomenuo je događaje iz 1992. godine koji su doveli do odlaska Helmuta Kohla iz vlade.
“Nakon Drugog svjetskog rata vjerovali smo da nikada nećemo doživjeti užas tog rata. Ali odjednom smo se našli u situaciji koju smo 1992. godine vidjeli. Osnivanje koncentracijskih logora, masovno silovanje, rat, nekoliko stotina kilometara od Njemačke”, rekao je Schwarz-Schilling.
U decembru 1992. došlo je do sukoba između Schwarz-Schillinga i ostatka kabineta kada se ministar u to vrijeme nije mogao dogovoriti o tome kako odgovoriti na događaje u Bosni i Hercegovini. A to je zbog nesporazuma između različitih grupa.
“Danas ljudi zaboravljaju da to nije bio rat dvije vojske, već invazija vojske protiv nenaoružanog čovjeka.”
Objasnio je da je nakon što je Helmut Kohl rekao “niko nije bio prisiljen sjediti za vladinim stolom”, bilo “jasno kako treba postupati” te je dao ostavku na vladu.
“Čak i Kinkel govori o građanskom ratu. To nije istina. Tamo je vojska izašla iz kasarne i borila se protiv naroda ”, rekao je Schwarz-Schilling. „Kao ministar pošte i telekomunikacija, ne mogu ne reći: kao ministar pošte i telekomunikacija nisam odgovoran samo za pisma. Odgovornost za sve vladine odluke snosi svaki ministar u vladi.”
“Amerikanci misle, prepustite to Europljanima koji su otkrili slobodu nakon pada Željezne zavjese. Ali ništa se nije dogodilo 1992. i tako sve do 1995.” Schwarz-Schilling
je objasnio da je riječ o preživjelom holokaustu Elli Wiesel na otvaranju Muzeja holokausta u Washingtonu, koji je tadašnjeg predsjednika Billa Clintona ponukao da imenuje ministra vanjskih poslova Warrena Christophera. Europi da uvjeri europski narod da se odlučno suprotstavi agresiji Srba u Bosni i Hercegovini.
Schwarz-Schilling je rekao: “Klaus Kinkel i Helmut Kohl se pravdaju osporavanjima u njemačkom ustavu o Njemačka se može miješati u intervenciju NATO-a. Iz tog je razdoblja, kako je nastavio njemački političar, bilo detaljno izvješće bivšeg predsjednika Kongresnog odbora za vanjsku politiku Joea Bidena, koji je u slučaju plus predvidio genocid. Međunarodni kolega ne čini ništa kako bi zaustavio zločin i rat u BiH.”
Oluja kao preduvjet Dejtonskog sporazuma
“Mir iz Dejtona postao je moguć jer su Hrvati rekli da je ono što se događa u Hrvatskoj i BiH neprihvatljivo i započeli vojnu akciju. SAD je odigrao ključnu ulogu u jačanju hrvatske volje za vršenjem vojnog utjecaja na terenu “, rekao je Schwarz-Schilling, dodajući kako bi Washington mogao ponovno preuzeti vodstvo u rješavanju problema, naročito problema na zapadnom Balkanu, kao što je to bio slučaj devedesetih.
“Novi predsjednik Sjedinjenih Država sigurno će se baviti Bosnom i Hercegovinom, jer je toliko dubok u toj priči. Ljudi koji su mislili da je zaboravio BiH bili su u krivu ”, rekao je Schwarz-Schilling.
Rekao je da “ostaje vidjeti” hoće li Biden iskoristiti moć OHR-a kako bi utjecao na snage razaranja, posebno u Republici Srpskoj.
Na kraju predstavljanja svoje knjige u federalnom uredu Hessen u Berlinu, emitirane zbog ograničenja, Schwarz-Schilling je zaključio da Bosancima i Hercegovini još uvijek treba pomoć izvana za stvaranje iz aktivnog demokratskog društva.
“Glasovi koji kažu: neka narodi Bosne i Hercegovine to sami čine potpuno su pogrešni. Kako nacija bez iskustva demokracije može sama izgraditi demokratski sustav? A Njemačka, koja ima iskustvo Weimarske Republike, ne bi uspjela bez vanjske pomoći”, zaključuje Schwarz-Schilling.
