Njemačka je 20. januara službeno najavila kandidaturu bivšeg ministra poljoprivrede Christiana Schmidta za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Konačno! Napisao je Christian Schwarz Schilling, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
Posljednjih sedmica u medijima su se pojavile brojne teorije zavjere o ovoj temi, koje nisu bile potpuno istinite.
Važno je shvatiti da ovom kandidaturom Njemačka preuzima “inicijativu za vraćanje zemlje na međunarodnu političku agendu. Njemačka vlada je vrlo zainteresirana za razvoj Bosne i Hercegovine i podržava izglede zemlje za članstvo u EU”, navodi se u pojašnjenju.
Ova kandidatura, čiji je prijedlog dala njemačka kancelarka Angela Merkel, prvo je jasno stavila do znanja: Ured visokog predstavnika neće biti ukinut, naprotiv! Potrebno je povratiti utjecaj u Bosni i Hercegovini novim snagama i novom politikom međunarodne zajednice. Sadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko i ja razgovaramo o “trećoj fazi” OHR-a od oktobra 2020. godine. Ured visokog predstavnika postoji kako bi osigurao civilnu provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegova je uloga nepotpuna. Mnogo toga treba učiniti kako bi se podržala tranzicija Bosne i Hercegovine u demokratiju i njen put u EU.
Jedina prednost može biti u tome što Christian Schmidt razumije neke stvari o Bosni i Hercegovini.
Njemačka ne bi ni pokrenula ovu inicijativu misleći da bi sve trebalo ostati isto. Naprotiv, to samo pokazuje da Njemačka podržava Bosnu i Hercegovinu. Kandidatura Christiana Schmidta nije podržana jednostranom akcijom, kao što su neki zlonamjerno tvrdili, niti je rezultirala tajnim sporazumom s Rusijom, već “bliskom koordinacijom s međunarodnim partnerima i članovima Upravnog odbora PIC-a”, navodi u svom saopštenju bivši visoki predstavnik.
Bosna i Hercegovina treba promijeniti svoj ustav!
Upravo smo proslavili 25 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma i objavljen je niz članaka i analiza. Iznenađujući su i pozivi da to ne smije utjecati na Ustav Bosne i Hercegovine i da mora ostati u stanju koje je neshvatljivo i nespojivo s ovom kandidaturom. Bosna i Hercegovina mora promijeniti svoj ustav ako želi izvući nefunkcionalnu državu iz slijepe ulice. Moraju se vratiti demokratska načela i, konačno, provesti brojne presude Europskog suda za ljudska prava.
Ovdje bih spomenuo dvije zaista dobre analize Bosne i Hercegovine: dokument Wilson centra i dokument o politici demokratizacije.
Obje analize sadrže niz dobrih prijedloga – a nijedna ne navodi da bi visoki predstavnik trebao unijeti promjene u ustav koristeći bonske ovlasti. Stav je uvijek bio i uvijek će biti da i sami Bosanci i Hercegovina moraju promijeniti ustav. To je bio slučaj za vrijeme mog mandata u Bosni i Hercegovini i tako mora biti i u budućnosti: Građanske inicijative moraju igrati ključnu ulogu – ali podrška međunarodne zajednice je apsolutno bitna.
Zadovoljstvo mi je reći da u posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini ne nedostaje takvih inicijativa. Upravo sam primio brojna pitanja tražeći odgovarajuću pomoć u podršci ovim građanskim inicijativama.
Želio bih još jednom naglasiti da OHR nije slučajno u Bosni i Hercegovini, da je njegova uloga i dalje vrlo važna i da je potrebna jača politika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Toliko je drugih reformi i zakona koji čekaju na provedbu u nefunkcionalnom parlamentu zemlje, jer tamo još uvijek prevladavaju etnički kriteriji, a blokade određuju svakodnevni politički život. Ovdje se međunarodna zajednica mora više uključiti i podržati OHR i njegovog šefa.
Kao primjer, uvijek navodim zakon protiv poricanja genocida i slavljenja ratnih zločina. Niko s barem malo empatije ne može se usprotiviti takvom zakonu, ali parlamentarci u Bosni i Hercegovini ga i dalje ne prihvaćaju.
U svojoj novoj knjizi „Prokockani mir u Bosni i Hercegovini“ često sam pisao o vrlo važnom trenutku u historiji: kada se pozitivne i snažne ličnosti sretnu u jednom političkom trenutku, mogu se dogoditi velike promjene. Činjenica da je svijet sada dočekao novog američkog predsjednika Joea Bidena, koji je uvijek bio na pravoj strani tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih, ne bi trebala biti besmislena ni u Bosni i Hercegovini.
Američki i britanski ambasador napisali su prošle sedmice na zajedničkom blogu da traže “voljne partnere” koji će pomoći Bosni i Hercegovini. Ovom kandidaturom Christiana Schmidta Njemačka pokazuje da je spremna biti takav partner, rekao je DW.
