U ponedjeljak će se specijalni američki izaslanik za zapadni Balkan Mathew Palmer sastati s zvaničnicima BiH kako bi ubrzao reformu Izbornog zakona, trenutno najvažnijeg političkog pitanja u Bosni i Hercegovini.
Kako doznajemo, Palmer će se sastati s članovima Predsjedništva BiH i Interresorne radne grupe za promjenu Izbornog zakona.
“Što se tiče sastanka u ponedjeljak, jučer smo obaviješteni na samoj sjednici IRRG-a da ćemo se sastati s Mathewom Palmerom i predstavnicom EU iz Brisela. Nikakav drugi detalj mi zaista nije poznat. Ono što ću naglasiti je svakako očekivanje podrške nove američke administracije da sve buduće izmjene Ustava BiH i izbornog zakona idu u psmjeru poštivanja individualnih ljudskih prava odnosno principa koji važe i u EU i svim modernim, demokratskim, građanskim društvima”, rekao je Đenan Đonlagić, (DF) član Interresorne radne grupe.
Iako je opseg ovog posjeta teško procijeniti, jer su mjesta HDZ-a i SDA tako udaljena, utvrđivanje mjesta glavnih aktera traje dugo. S tim u vezi Večernji list danas izlazi s viješću da su hrvatski pregovarači spremni prihvatiti smanjenje ovlasti Doma naroda Federacije BiH, ali pod određenim uvjetima. Bez obzira na ograničenost informacija koje su ovom prilikom iznesene, prvi put je HDZ javno izašao s mogućnošću reduciranja ovlasti Doma naroda.
“Kako se doznaje, hrvatski pregovarači bili bi spremni ući i u takve vrste aranžmana, ali uz ispunjavanje određenih preduvjeta. Najvažniji je da bi se uloga Doma naroda formalno, ali ne i suštinski promijenila”, navodi se u tekstu.
Ističući da prema ovom prijedlogu, Dom naroda neće automatski odlučivati o svim pitanjima, već će to odlučivati etnički klubovi u Domu naroda, tj. bilo bi prihvatljivo uspostaviti “katalog vitalnih nacionalnih interesa”. Dalje se navodi da u tom slučaju odluka jednog etničkog kluba se ne bi preispitivala, odnosno ne bi mogla biti oborena odlukom Ustavnog suda Federacije BiH.
Predloženi prijedlog je, barem da se kaže, nepotpun u smislu objašnjavanja svih pitanja od velikog nacionalnog interesa, odnosno još važnije, koja nisu. Isto tako nejasno je, kako bi se u slučaju reduciranja ovlasti Doma naroda FBiH to odrazilo na državni Dom naroda.
U toku dosadašnjih razgovora s predstavnicima SDA, osim što je Čović deklarativno rekao da bi se to moglo razmotriti, a što je Bakir Izetbegović javno saopćio, kad god je iniciran konkretan razgovor u tom smislu, predstavnici HDZ-a su izbjegavali da to pitanje komentarišu. Skoro 20 godina HDZ nastoji vratiti potpunu kontrolu nad hrvatskim klubom u Domu naroda i baš sad, nakon stotina besmislenih sastanaka, protračenog vremena i ultimatuma pristaje na reduciranje ovlasti Doma naroda.
S tim u vezi, dio teksta kaže da će ove promjene biti “formalne, ali ne i suštinske”, pa se postavljaju pitanja o značenju takvog prijedloga.
Poznavajući pristup predstavnika HDZ-a, koji često traže više, a daju manje, svrha ovog prijedloga je prvo stvoriti dojam da su spremni na neku vrstu kompromisa, a drugo, nazivanjem reformi formalnim ali ne i suštinskim, poslati poruku glasačkom tijelu da uprkos otvaranju pitanja ovlasti Domova naroda sve ono što je HDZ obećavao neće biti iznevjereno.
