Nevladina organizacija HNS, u vlasništvu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, podnijela je kaznenu prijavu protiv predsjedatelja Centralnog izbornog povjerenstva BiH Željka Bakalara i ostalih članova CIK-a Tužiteljstvu BiH zbog optužbi za zlouporabu položaja i nepažnju, te “aktivno sudjelovanje u izbornom inženjeringu”, tokom izbora u Mostaru.
Prethodno su podnijeli kaznenu prijavu Tužiteljstvu Hrvatskog narodnog kazališta koje je već pokrenulo parnicu. Tužitelji tvrde da “analiza konačnog popisa birača za grad Mostar pokazuje veliku razliku u broju registriranih birača u većini hrvatskih urbanih područja, koja su ujedno i izborne jedinice”.
Čelnici su izrazili sumnju da su bošnjački birači u istočnom dijelu grada prijavljivali novu adresu prebivališta u zapadnom dijelu Mostara, na imaginarni način, upisani kako bi promijenili rezultate i kako bi od Hrvata dobili nekoliko mandata. HNS tvrdi da postoje stotine slučajeva, čiji brojevi ukazuju na organizirano djelovanje.
Bakalar i neki članovi CIK-a navodno su sudjelovali u svemu tome, kako je navedeno u novoj izvješću o zločinu upućenom Tužiteljstvu BiH.
U cijeloj priči o izborima održanim u Mostaru poslije 12 godine, nekoliko je vrlo važnih detalja koji su praktički samo najava svega što se danas događa.
Do marta prošle godine Čović se u tajnosti sastajao s tada aktivnim članovima CIK-a Brankom Petrićem, Stjepanom Mikićem i Vladom Rogićem, koji su planirali osvojiti 18 od 35 vijećničkih mjesta u Gradskom vijeću Mostara kako bi osigurali reizbor gradonačelnika. Te ponovo dobili “hrvatski stolni grad” Mostara.
Kada su članovi CIK-a ponovno izabrani i njegov se utjecaj sveo samo na Vladu Rogića, a njegov politički partner Milorad Dodik izgubio je dvojicu svojih ljudi u ovoj instituciji, preko glavne tužiteljice Gordane Tadić pokrenuo je razornu kampanju protiv CIK-a.
Tadić je u parlamentu BiH doveo u pitanje imenovanje članova CIK-a.
– Pitanje CIK-a, način izbora CIK-a, odgađanje izbora trenutno je na dnevnom redu i Tužiteljstvo trenutno ima o čemu raspravljati, što je puno aktualnije od onoga o čemu sada govorite. Pita li iko ovo Tužiteljstvo o izboru i izboru članova CIK-a? Kad sam bio u općinskom izbornom povjerenstvu, u godini izbora, nije bilo promjena u članovima CIK-a – u to je vrijeme Tadić nedvojbeno demonstrirao i dokazao bliskost s Ćovićem i HDZ-om.
Potom je izveden pred zid, a u junu prošle godine, pod pritiskom međunarodne zajednice, morao je potpisati sporazum s čelnikom SDA Bakirom Izetbegovićem, što je rezultiralo lokalnim izborima u Mostaru 20. decembra. Ovim je sporazumom usklađen novi model izbora i promjene statusa grada Mostara.
Potom je preko Vlade Rogića pokušao lobirati u Mostaru 2020. godine putem MSK-a kako navodno ne bi održao izbore u ostatku BiH zbog božićnih i novogodišnjih praznika, ali odgoda nije imala pravnu osnovu.
Tada je došlo do biračkih popisa. Čović je liste preuzeo od Ministarstva unutarnjih poslova HNK, pa je SDA Mostar protiv njega podnijela kaznenu prijavu, navodeći da su Bošnjaci promijenili mjesto prebivališta kako bi otkazali i ponovili izbore u Južnoj izbornoj jedinici.
Prema utvrđenim rezultatima koje je objavio CIK, HDZBiH je osvojio ukupno 13 mandata, uključujući Mostarsku koaliciju 12, BiH blok 6, HRS 3 i Ostanite ovdje 1 mjesto.
U južnoj izbornoj jedinici HDZ i Mostarska koalicija osvojili su po jedno mjesto, a na ovoj karti Čović igra za poništavanje rezultata na biračkim mjestima u izbornoj jedinici i ponavljanje glasanja. Jedan mandat, od kojih je 13 dobiveno, a 3 HRS-a i 1 ostanak ovdje, imao bi 18 vijećnika koji će gradonačelnika vratiti u gradsko vijeće.
Međutim, da bi se poništili rezultati i ponovilo glasanje, moraju se ispuniti brojni preduvjeti definirani u Izbornom zakoniku BiH.
Nervozno, jer su njegovi planovi propali, Čović je krajem godine stranim veleposlanstvima u BiH napisao da “traže kaznenu odgovornost članova CIK-a zbog urote s probošnjačkim strankama”. Prije toga, Čović je svoja zapažanja o CIK-u iznio u obliku pisma YTD-u i veleposlanstvima. YTD je rekao da podržava rad MSK-a.
Čović vjeruje poznatim popisima koje je dobio od Ministarstva unutarnjih poslova, ali središnji popis birača dovršen je 5. novembra. Do tada su oni koji su registrirali adrese prebivališta automatski bili uključeni u birački popis. Međutim, to problematizira sve građane Mostara koji su prijavili prebivalište tijekom prošle godine. To znači da prema Aneksu 7 HDZ-a i takozvanih političara, HZHB nema pravo s vremena na vrijeme vraćati se kući, a ko je Čović koji će mu to pravo oduzeti?
