Ako do kraja ove godine ne bude dogovora o izmjenama izbornog zakonodavstva, Bosna i Hercegovina bi mogla zapasti u daleko veću krizu, jer ne bi postojali uvjeti za izbore.

Izjavio je to u Bruxellesu Dragan Čović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine i predsjednik HDZ-a BiH.

“Ako nema dogovora, izbora vjerojatno neće biti iako neki misle da se mogu organizirati. Ja na to kažem da će biti kao u Mostaru, gdje nismo imali izbore 12 godina jer nisu postojali uvjeti za to”, rekao je Čović.

On je u ponedjeljak u sjedištu Europskog parlamenta razgovarao s nizom sugovornika, informirajući ih o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i nastojanjima da se raspravlja o izbornom zakonu.

Između ostalog, razgovarao je s zamjenicom predsjednika Europskog parlamenta Robertom Metsolom, predsjednikom vanjskopolitičkog odbora Davidom McAllisterom i parlamentarnim izvjestiteljem za BiH Paulom Rangelom.

Čović kaže da “Hrvatska strana u BiH” ne želi ni razmišljati o tome šta će biti ako ne bude dogovora o izbornom zakonu, te dodaje da se i dalje nada da će biti dovoljno mudrosti sa svih strana.

“Hrvatska strana je ključna poveznica između onih koji razmišljaju o separatizmu i onih koji razmišljaju o unitarizmu. Čini mi se da smo mi jedini vidno zainteresirani za europski put Bosne i Hercegovine”, rekao je.

Ističe kako mu se čini da “samo hrvatska strana želi dogovor o izbornom zakonu, dok je bosanska manje zainteresirana jer odgovara statusu quo”.

Angažman Sjedinjenih Država i Europske unije u Bosni i Hercegovini nedavno je značajno povećan kako bi se domaći akteri dogovorili oko potrebnih izmjena izbornog zakona.

Američki posebni izaslanik za izbornu reformu Metthew Palmer i ravnateljica pri europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst održali su prošle sedmice još jedan krug razgovora s predstavnicima vladajućih i opozicionih političkih stranaka kako bi postigli obostrano prihvatljiv sporazum o izmjenama izbornog zakona i ustava. Do sada ti napori nisu dali rezultata.

Čović kaže da Bosna i Hercegovina može opstati samo kao zajednica tri konstitutivna naroda i ostalih građana.

Komentirao je i glasanje o zaključku Kluba srpskog naroda o zakonu o zabrani negiranja genocida, koji je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko. Čović i HDZ BiH podržali su 29. studenog ideju o ukidanja zakona o kažnjavanju negiranja genocida u Srebrenici.

On je rekao da je riječ o gruboj manipulaciji i zloupotrebi.

“Nastojali smo uspostaviti Dom naroda koji ne radi zbog nametnutog zakona. Željeli smo to promijeniti u dogovoru s međunarodnim institucijama, ali nažalost kada smo napravili prvi korak, on je grubo zloupotrijebljen i predstavljen kao negiranje genocida”, kaže Čović dodajući da je time napravljena velika šteta procesima koji su u tijeku u Bosni i Hercegovini.

“Izmanipulirana je javnost u BiH i međunarodna javnost iz jednog izvora informacija na jedan krajnje neprihvatljiv način”, rekao je Čović.