Čović za Euractiv o BiH na ‘raskrižju’, pričama o ratu i otcjepljenju

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović dao je urednički komentar za EURACTIV, jedan od vodećih europskih portala.

U svom komentaru objavljenom 4. maja izrazio je svoje stavove o unutarnjim problemima u Bosni i Hercegovini, trenutnoj političkoj situaciji i putu Bosne i Hercegovine prema EU i NATO-u. U svom komentaru istaknuo je promjene Izbornog zakona i ograničio ustavne promjene i naveo važnost 14 ključnih prioriteta i reformi kao preduvjet za europsku budućnost BiH.

Komentar prenosimo u nastavku:

Bosna i Hercegovina je na raskrižju uspjeha i neuspjeha svog europskog sna. Rat i secesija sigurno nisu put naprijed, ali ni održavanje statusa quo bez provođenja reformi dogovorenih s Europskom unijom, piše Dragan Čović.

Bosna i Hercegovina nalazi se na raskrižju između uspjeha i neuspjeha njezinog europskog sna. Iako je od konca rata prošlo 25 godina, u posljednje vrijeme čujemo određene političke predstavnike u Bosni i Hercegovini kako pozivaju na rat i odcjepljenje. To je iracionalan pristup koji mora biti snažno odbačen.

Umjesto toga, moramo početi ozbiljno pregovarati unutar Bosne i Hercegovine. Za Bosnu i Hercegovinu ne postoji alternativa putu ka članstvu u Europskoj uniji.

Predan sam ostvarenju europskog puta kroz ispunjavanje 14 ključnih prioriteta Europske komisije, eliminirajući u izbornom zakonodavstvu diskriminaciju protiv manjina u sljedećim tjednima, uključujući ograničene ustavne izmjene, i čuvajući temeljne ustavne odrednice koje osiguravaju potpunu jednakost i paritet između tri glavne nacionalne zajednice – Bošnjaka, Hrvata i Srba.

U 2016. godini sam, kao predsjedatelj tročlanog Predsjedništva, predao zahtjev BiH za članstvo u EU-u. Svjestan sam kako se pred nama nalazi težak put, ali taj put je olakšan kroz 14 prioriteta koje je istaknula Europska komisija.

U 2019. godini smo se posvetili njihovoj implementaciji kroz provođenje teških, ali potrebnih reformi kako bismo ostvarili kandidacijski status. Uvjeren sam kako s potporom Europske unije i njezinih diplomatskih predstavnika, kojoj svjedočimo u Bosni i Hercegovini, možemo postići ovaj cilj.

Na ovom se putu također oslanjamo na potporu SAD-a. U nedavno upućenom pismu, državni tajnik Anthony Blinken izrazio je vrlo jasan stav u vezi onoga što se od nas s punim pravom očekuje. Ova neizborna godina pruža priliku koju ne možemo priuštiti da propustimo u provođenju izbornih reformi, reformi vladavine zakona i ekonomskih reformi nužnih za put ka članstvu u EU-u i NATO-u.

U tom pogledu, presude Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), koje su pozvale na okončavanje diskriminacije prema kandidatima koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, moraju biti implementirane.

Nedopustivo je da se dio naših građana, uključujući Rome i Židove, ne može kandidirati za najviše državne institucije. Stvaranje pravednih i poštenih rješenja za ove izazove, uključujući i kroz ograničene ustavne reforme, jedan je od glavnih prioriteta HDZ-a koje predlažemo u alternativama za izborno zakonodavstvo.

To isto bi trebalo biti prioritet i svima drugima. Europske budućnosti neće biti bez promjena i to nam svima mora biti jasno.

Svjesni smo da su zaštita i promicanje ljudskih prava diljem svijeta jedna od snaga koja definira europsku jedinstvenost u svijetu. Moramo težiti k utjelovljenju i dijeljenju ovih temeljnih vrijednosti. Duboko vjerujem kako Bosna i Hercegovina može uspjeti i dati svoj doprinos u bliskoj budućnosti.

Nadalje, Ustav i Ustavni sud zemlje često su tijekom zadnja dva desetljeća naglašavali kako je potpuna jednakopravnost i paritet Bošnjaka, Hrvata i Srba temeljno ustavno načelo.

Eliminacija ili obezvređivanje ovog načela na bilo koji način doveli bi do propasti multietničke i multikulturalne Bosne i Hercegovine.

To bi također prekršilo njezine temeljne vrijednosti i norme te bi bilo suprotno demokratskoj volji naših građana. Sumnjam kako bi bilo tko podupirao zemlju kojom bi dominirala isključivo jedna etnička skupina.

Stoga, mi, predstavnici triju zajednica, moramo graditi međusobno povjerenje na jednak način kao što su to učinili naši EU partneri po koncu Drugog svjetskog rata, slijedeći put međusobnog pomirenja, priznanja i poštivanja.

Naše izborno zakonodavstvo obeshrabrilo je velike dijelove građana Bosne i Hercegovine, uključujući i hrvatsku zajednicu u ovoj državi. Najmanja zajednica, po definiciji, najviše ovisi o vladavini zakona i povjerenju u institucije.

Neustavno je da brojčano najveća zajednica odabire i odlučuje o tome tko će predstavljati najmanju konstitutivnu zajednicu, iako je upravo to ono što se događa Hrvatima i ostalima u Bosni i Hercegovini.

Ustavni sud je 2016. godine presudio da načelo legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, kao direktan izraz demokratskog načela, mora biti zajamčeno. Na svakoj je od zajednica da odluči tko će tu istu predstavljati, budući da je to standard u europskom političkom životu.

Moramo prilagoditi i iznova potvrditi sustav podjele moći u Bosni i Hercegovini koji osigurava jednaka prava i koji ne diskriminira nikoga. Kao politički lideri, sada moramo pregovarati na temelju Mostarskog sporazuma potpisanoga u lipnju 2020. godine, poštivati sporazume i ponovno izgraditi međusobno povjerenje. Više nemamo vremena za gubljenje.

Sve to će nas približiti članstvu u EU-u i od nas učiniti pravednije i kohezivnije društvo.