Neuspjehom dogovora o promjeni Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, kao i ponovnim uništavanjem prijedloga od strane Hrvatske koji bi jamčili pravno zastupanje u institucijama poput Doma naroda i Predsjedništva BiH, neke bošnjačke političke snage to namjeravaju eliminirati u godine izbora, a kasnije i u Federaciji BiH, piše Večernji list, neslužbeno stranačko glasilo HDZ-a Čovića.
Isti mediji objavili su da će birati hrvatske izaslanike u Klub hrvatskog naroda s bošnjačkim glasovima, vodeći se planom da CIK BiH preuzme ulogu Parlamentarne skupštine BiH, kako bi odredilo broj izaslanika iz svakog kantona.
No, u sljedećoj rečenici isti medij otkriva kako Čović planira opstruirati nakon oktobarskih izbora, pojašnjavajući da BiH nema dvije odredbe Izbornog zakona bez toga onda ne bi mogla nastaviti s izbornim rezultatima u federalnom domu naroda i time imenovati novu saveznu vladu, gdje će imati isti saziv izvršne vlasti u Federaciji BiH.
“Sve navedeno posljedica je situacije u kojoj bošnjački političari nisu pristali na izmjene Izbornoga zakona kojima bi se provela presuda Ustavnog suda BiH, unatoč činjenici da je održan veliki broj sastanaka posvećenih tomu pitanju te iako su hrvatski politički predstavnici do sada predložili više modela rješavanja problematike izbornog zakonodavstva.
Što više, veliki broj sastanaka održan je pod medijacijom predstavnika Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, a na svim tim sastancima hrvatski pregovarači bili su konstruktivan čimbenik, nudeći rješenja, pozivajući na dijalog i kompromis. Sredinom 2020. potpisan je i mostarski sporazum kojim je bilo definirano izmijeniti Izborni zakon, uvažavajući načelo legitimnog političkog predstavljanja, no u mjesecima koji su slijedili bošnjačka strana jednostavno je izbjegavala provesti potpisano. Hrvatski politički predstavnici ovoga su tjedna pokušali još jednom ponuditi dogovor, odnosno rješenje kojim bi BiH izašla iz političke krize i sukladno kojemu bi izbori mogli biti provedeni bez zastoja.
Prijedlog izmjena Izbornog zakona našao se na sjednici Doma naroda, no na njega su svi izaslanici iz Kluba Bošnjaka povukli mehanizam vitalnog nacionalnog interesa, umanjujući time izglede za dogovor. S obzirom na to da je jasno kako BiH ulazi u razdoblje u kojem praktično više i nema vremena za izmjene, postavilo se pitanje idućih aktivnosti. Hrvati, kao konstruktivan čimbenik koji ulaže svu svoju političku energiju u očuvanje Bosne i Hercegovine i njezin ubrzani napredak prema EU, neće blokirati procese.
Hrvatski politički predstavnici nikada nisu bili kao neki drugi, već su u svakom trenutku političkoga djelovanja nastojali staviti fokus na potrebu dogovora kao temeljne maksime na kojoj počiva BiH – država triju konstitutivnih naroda koja može funkcionirati jedino kao zemlja u kojoj će prava svakog od triju naroda biti jednaka, odnosno u kojoj pravo jednoga neće škoditi interesu drugoga.
Unatoč težini političkog položaja, hrvatski su pregovarači svjesni kako je jedini način za riješiti pitanje legitimnog političkog predstavljanja kroz institucije, za stolom, razgovorom, a ne nepromišljenim, taktički i strateški štetnim procesima. Pritom se vode i činjenicom da ovaj put konačno imaju i jasnu podršku Zapada, a što je, između ostaloga, vidljivo i kroz činjenicu da je Europsko vijeće prihvatilo zaključke koji se odnose na BiH, a odobren je i Strateški kompas, pri čemu je, a na prijedlog Hrvatske, u dijelu koji se referira na Bosnu i Hercegovinu istaknuta ravnopravnost konstitutivnih naroda. Navedeno je pokazatelj kako i dalje treba očekivati pomoć EU-a, ali i SAD-a, na rješavanju ključnog političkog problema u državi”, piše Večernji list BiH.
