Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da političko Sarajevo ne poštuje činjenicu da Srbija i njene institucije priznaju teritorijalni integritet BiH.
“Oni ne poštuju principijelnost Srbije, zato što misle da Srbija stalno ima neki problem ili žele da ga ima. Oni govore kako će čak i inicijativa `Otvoreni Balkan` značiti neku veliku Srbiju i žale se na veze i odnose koje s pravom ima Republika Srpska sa Srbijom”, rekla je Cvijanovićeva za televiziju K1.
Predsjednica Republike Srpske je istakla da je Srpska desetljećima bila nepravedno i bez ikakvog opravdanja pod velikim pritiskom i nedisciplinovanim ponašanjem sa stranim elementima, te istakala da se Srpke traži da odustane od nečega, kao što se od Srbije traži.
“Ono što sigurno znam jeste da postoji želja i Srbije i Srpske da niko nikome ne nanese štetu. Srbija ima toliko principijelan stav, i žalim što se on ne cijeni od svih u BiH, pri čemu ona ima i ljubav i odgovornost i brigu za Republiku Srpsku, a ne spori BiH, koja je po Dejtonu sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i ne spori njen teritorijalni integritet”, rekla je Cvijanovićeva.
Dodala je da Republika Srpska, bez obzira na globalne izmišljotine i dezinformacije, nema problema s teritorijalnim integritetom BiH.
“Ono što mi tražimo u Republici Srpskoj jeste da se poštuje Ustav, prava koja su nam data i ono na šta smo dali saglasnost i to Srbija odlično razumije. Ne mislim da treba da trpimo ili prouzrokujemo jedni drugima štetu, ali ja sam zadovoljna našim odnosima”, rekla je Cvijanovićeva.
Istakla je da je Srpska sretna što Srbija napreduje jer to znači i podršku Republici Srpskoj, te dodala da je Srbija podrška Republici Srpskoj i da ta podrška posljednjih godina prati pravi smisao.
Cvijanovićeva je dodala da ne lobira i ne vodi kampanju za nekoga.
“To nisu opasne političke izjave, zašto bi to bile opasne političke izjave ako kažem da imamo koristi od saradnje na više terena – u oblasti zdravstva, prosvjete, izjednačenosti po pitanju pristupa mnogim pravima u Srbiji naših građana, kao i političko razumijevanje, ekonomsku intervenciju i zajedničke planove da gradimo strateški važne projekte – objekte od značaja ne samo za Srbiju i Srpsku nego za cijeli region, ali su ti projekti blokirani od strane Sarajeva“, rekla je Cvijanovićeva.
Na pitanje smeta li joj susret predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Kristijana Schmidta, Cvijanovićeva je rekla da Srpska ne smatra Schmidta visokim predstavnikom jer on nije slijedio propisanu proceduru, ali da joj nije čudno što neki strani diplomata vodi razgovore, jer je “ovo svijet u kome treba da se razgovara”.
“Diplomate bez obzira da li su njihove pozicije verifikovane ili ne treba da održavaju kontakte. Sa aspekta postupanja u funkciji visokog predstavnika, Šmit nema za Republiku Srpsku te kapacitete, potencijale, za tako nešto, ali da je to čovjek koji ima svoju prošlost, karijeru, pozicije, ranija poznanstva i sa predsjednikom Vučićem i drugim funkcionerima, zašto ne”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala da sebe ne vidi u razgovoru sa Šmitom, jer bi to bilo zloupotrijebljeno.
Cvijanovićeva je ocijenila da institucija visokog predstavnika više ne bi trebala postojati, dodajući da su visoki izaslanici počinili zločine nad narodom Republike Srpske i da su najveći kršitelji ljudskih prava.
“Ne želimo da neki pojedinac, neizabrani stranac bude supstitucija za legalno izabrane institucije, još pogotovo da mi prijeti: ‘nećete moći na izbore'”, rekla je Cvijanovićeva.
Pojasnila je da političko Sarajevo od potpisivanja konstantno krši Dejtonski sporazum, i to vrlo izdajnički, te je zato uvijek ohrabrivalo visoke dužnosnike, jer su ti stranci uvijek radili u njihovom interesu.
“Srećna sam i zadovoljna što je Republika Srpska, pored tih udara uspjela uopšte da preživi i napreduje”, dodala je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da su u političkom Sarajevu zaustavili ili pokušavaju zaustaviti sve važne projekte u kojima učestvuje Srbija, kao što je izgradnja aerodroma u Trebinju.
“‘Otvoreni Balkan’ je nešto u čemu bismo svi imali koristi, ali zaslijepljeni političkom mržnjom u Sarajevu prema Srbiji i Republici Srpskoj, oni ne vide blagodeti koje taj projekat donosi. Mi u Republici Srpskoj ga zagovaramo, ali BiH je sastavljena na način, i odluke se donose na način da morate imati jednoglasnost o tim pitanjima”, rekla je Cvijanovićeva.
Istaknula je da u Bosni i Hercegovini nema internog razgovora, jer nema većinske volje Bošnjaka koji ne žele razgovarati s Hrvatima ili Srbima, te da se, kada se želi razgovarati, pretvara jer zna da ima podršku stranih ambasada i visokog predstavnika.
“Sva suština borbe u BiH je da Republika Srpska i većinski Hrvati zagovaraju decentralizaciju po uzoru na mnoge decentralizovane zemlje svijeta, a bošnjačka politika zagovara unitarizaciju i centralizaciju”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je kazala da Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, ne želi da išta liči na izbornu jedinicu, te je branio unitarnu, građansku državu, te podsjetila da je takva Bosna i Hercegovina “završila u ratu”.
“Naša realnost u BiH je konstitutivnost i treba je njegovati, međutim na nivou entiteta, ona je nametnuta, jer po Dejtonu bila je predviđena samo za zajednički nivo BiH”, podsjetila je Cvijanovićeva.
Ona je upozorila da priča Željka Komšića ima lošu namjeru prema budućnosti.
“Ako bismo mijenjali Ustav, moramo da poštujemo propisanu proceduru i broj ljudi koji moraju glasati za to. Dakle, nemate to i sad hoćete na silu da nas ubjeđujete kako država treba da liči, ista da bude kakva je bila, a ona nije mogla da preživi”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da, sa druge strane, Republika Srpska želi razgovor i dogovor, ali da su njeni brojni takvi pozivi ignorisani.
Cvijanovićeva je podsjetila da je i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik mnogo puta ukazao da treba da postoji razgovor.
“Narodna skupština je donijela zaključke kojima je sugerisala meni kao predsjendiku Republike da im se obratim. Mi smo spremni da razgovaramo, ali oni nisu zato što, dok god imaju u pozadini ovaj strani faktor koji vodi mikromenadžment po BiH, umjesto da posreduje, pomaže i slično, oni računaju da će tako dobiti više nego kroz razgovor”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla i da su posljedice odluka Ustavnog suda BiH nered, jer se ne pridržava Ustavom propisane pozicije – ne radi na usklađivanju entitetskih zakona sa Ustavom BiH, nego kreira nova pravila.
“Ustavni sud je nedosljedan – prije neki dan ukida političke akte, deklaraciju u Narodnoj skupštini, koja nije zakon niti entitetski ustav, a prije nekoliko godina imali smo istu takvu apelaciju za koju je taj isti sud rekao da nije nadležan”, navela je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da je nenormalno da strane sudije odlučuju u jednoj demokratskoj državi i ukazala da je jedan od stranih sudija napisao u memoarima da su svaki put prije donošenja odluka morali da se konsultuju sa visokim predstavnikom u BiH.
“Ono što je napisao predsjednik Dodik, napisao je kako i jeste `hajde se vi kandidujte da vidimo koliku podršku imate`. Samo se kandidujte jer već jeste politička strana. Ne treba da budete politička strana, treba da budete neko ko pomaže dok god ste tu”, poručila je Cvijanovićeva.
Upitana razumije li Republika Srpska današnju situaciju u Srbiji i obrnuto, Cvijanovićeva je rekla da je to obostrani interes i da u Republici Srpskoj postoji veliko razumijevanje za izazove s kojima se srpske institucije susreću kako bi uspjele, opstale i imale napredak u svim područjima.
“Naravno da je važno i da Srbija razumije i zahvalna sam za to razumijevanje za poziciju Republike Srpske. Mnogo puta se dešavalo da možda neki postupak nećemo da napravimo znajući da bi on bio eventualno štetan za Srbiju, ali znam da i Srbija vodi na isti način računa o Republici Srpskoj”, rekla je Cvijanovićeva.
Napominjući da su u BiH trajno komplikovani odnosi, Cvijanovićeva je ukazala da je u interesu Srpske da uvijek može da se obrati za pomoć Srbiji.
“U interesu nam je da očuvamo ono što jeste supstanca Repbulike Srpske, a da ta supstanca ima svoju adresu, koja se zove Republika Srbija i mi smo zahvalni što ta adresa postoji i tu možemo da se obratimo i za pomoć, ali politika je složena stvar, to su komplikovani odnosi, i u okviru toga moramo da razumijemo i nijanse, a ne samo da gledamo neke osnovne pojave”, zaključila je Cvijanovićeva.