Na pitanje da prokomentariše najavu da sadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko napušta BiH, a njegov nasljednik može biti Christian Schmidt iz Njemačke, predsjednica manjeg bh. entiteta rekala je “trebamo jedno iskreno partnerstvo s Europskom unijom koje neće biti opterećeno prisutnošću visokog predstavnika koji njeguje nacionalističku konceptualnu pristranost i otvoreno podriva interese preostale dvije etničke skupine.”
“Neki bi ljudi rekli da je visoki predstavnik dejtonska kategorija. To je istina, ali isto tako istina da su raniji predstavnici uzurpirali neku moć koju im dejtonski sporazum nije dao. Visoki predstavnici umjesto da rade na svom mandatu i doprinose izgradnji boljih unutarnjih odnosa u BiH, više su puta uništili bilo kakav sporazum između konstitutivnih naroda, prema jednima i protiv drugih “, rekla je Cvijanović.
Kaže da se sve to radi pod krinkom stvaranja funkcionalnog stanja, kobajagi funckionalne države, i da se pogoršava zahvaljujući visokim predstavnicima.
“U osnovi, cilj je bio srušiti koncept entiteta, uglavnom ustavnu snagu Republike Srpske u kojoj Srbi dominiraju, ali i dodatno uruši položaj hrvatskog naroda u BIH i spriječi ih da imaju kolektivna politička prava”, naglasila je Cvijanović.
“Ako Europska unija podržava ideju da je potreban visoki predstavnik u BiH, to je jasan znak da oni sami ne vjeruju u stav Europe o BiH”, rekla je.
“Mi u Republici Srpskoj smatramo da treba jačati vezu sa Evropskom unijom i ne znam zašto je nenormalno očekivati da se upravo kroz jedan izbalansiran i realan odnos dekontaminira atmosfera koja je u BiH i napravljena i zadržana upravo time što su visoki predstavnici djelovali izvan mandata koji im je dao Dejtonski sporazum. Oni su bili oruđe za njegovu izmjenu, a da su poštovali sopstveni mandat mi bismo danas jedni s drugima u BiH sjedili, razgovarali i dogovarali rješenja koja su dobra za sve. Pošto nisu, oni su dio nereda i nepovjerenja u kojem u BiH živimo”, kazala je Cvijanović.
Podsjetila je da stav Republike Srpske u vezi s visokim predstavnikom nije jedinstven, što se može čuti u Srbiji, Hrvatskoj i nekim drugim zemljama EU, kao i u Rusiji.
“Ovo na kraju krajeva nije potkopavanje Dejtonske kategorije, ali postupci starijih visokih predstavnika obično nisu dejtonski, već prije potrebe za neutralizacija prakse koj je nenormalna za bilo koju normalnu državuza, pogotovo ako neko još uvijek tvrdi da ide prema Europi. To je funkcija koja treba da uvene, a odnos između Europske unije i BiH treba obnoviti i njegovo povjerenje obnoviti”, zaključila je predsjednica Republike Srpske.
