Tokom svog prvog službenog posjeta State Departmentu 4. februara, američki predsjednik Joe Biden predstavio je osnove američke vanjske politike za sljedeće četiri godine.
Tada je govorio o klimatskim promjenama i pandemiji kao o globalnim izazovima, najavljujući jačanje američke uloge u međunarodnim organizacijama, veći diplomatski angažman i saradnju s tradicionalnim saveznicima. Uz nekoliko iznimaka, poput Kine, Rusije i Mijanmara, nije spomenuo određene zemlje ili regije, čak ni zapadni Balkan.
Analitičari iz Sjedinjenih Američkih Država, dobro svjesni situacije na zapadnom Balkanu, razgovarali su za Glas Amerike o tome kako bi nova američka administracija mogla biti uključena u Bosnu i Hercegovinu i oko nje.
Paul McCarthy, regionalni direktor za Europu pri Međunarodnom republikanskom institutu, koji je također aktivan u Bosni i Hercegovini, kaže da je pozitivno što je Biden Senatu bio poznat otkako je predsjedavao Senatom i predsjedavao nekim svojim kolegama, prenosi Glas Amerike.
“Također znamo da su Joe Biden i Angela Merkel, njemačka kancelarka, također razgovarali o zapadnom Balkanu. To je zanimljivo”, kaže McCarthy. “Mislim da možemo očekivati da će nova administracija biti bliža koordinaciji politike za zapadni Balkan sa Bruxellesom.”
David L. Phillips, direktor Programa za izgradnju mira i ljudskih prava na Sveučilištu Columbia, zauzima sličan stav: „Biden je predan transatlantskoj suradnji. Njegov pristup Balkanu imat će snažnu osnovu u zajedničkom radu Sjedinjenih Država i Europske unije.”
Phillips je bio savjetnik Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 1992. do 1994. godine, a radio je kao stručnjak za međunarodne odnose s administracijama Billa Clintona, Georgea W. Busha i Baracka Obame. Rekao je da će stav zemalja u regiji biti vrlo važan:
“Ako Bosna bude spora i bude stvarala probleme, ako dopusti Rusiji da brani integraciju u euroatlantske institucije, Zapad neće imati puno strpljenja za Bosnu i Kosovo zbog toga.”
U decembr 2020. održano je saslušanje pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa Sjedinjenih Država o preporukama nove uprave za politike prema zapadnom Balkanu. Najviše pažnje posvećeno je Bosni i Hercegovini i odnosima Srbije i Kosova.
Sudionici, uključujući bivšu američku državnu tajnicu Madeleine Albright, više su puta naglasili važnost zajedničkog djelovanja Sjedinjenih Država i EU i razgovarali o potrebi većih promjena u Bosni i Hercegovini, uključujući modernizaciju Dejtonskog sporazuma, rekao je Glas Amerike.
“Kantoni i entiteti, kao i nacionalna ograničenja i mogućnost veta, morat će nestati. Amerikanci i Europljani trebali bi pozdraviti mogućnost novog građanskog ustava.”
