Zastupnici Europskog parlamenta danas su raspravljali o situaciji u Bosni i Hercegovini u kontekstu aktualne krize u zemlji, ali i ruskoj agresiji na Ukrajinu koja bi mogla utjecati na političke odnose u Bosni i Hercegovini.
Francuski socijalista Emmanuel Maurel kazao je kako napetost između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske raste.
“Vidimo da se ovi iz RS-a žele otcijepiti. Možemo reći da je to jako opasno. Rat Vladimira Putina baca loše svjetlo na Milorada Dodika”, rekao je Maurel.
Dodao je da ako nešto ne naprave imat ćemo drugu katastrofu u Evropi.
“Moramo saznati kakvi su stavovi Srbije, RS mora sudjelovati u institucijama”, upozorio je Maurel.
Michael Gahler je ispred njemačkog CDU-a istaknuo da mišljenje Milorada Dodika u vezi Rusije nije iznenađenje.
“Svi znamo da Rusija ne može dati ništa pozitivno u inozemstvu, ni Ukrajini ni Bosni i Hercegovini. Republika Srpska i Dodik trebali bi se vratiti u državne institucije i pokušati ih staviti u funkciju. Pozdravljam stav da inzistirate da se izbori održe na odgovarajući način i da sredstva budu odobrena u budžetu”, rekao je Gahler.
Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula govorio je o izbornoj reformi.
“Situacija u BiH još se više zakomplikovala ruskom agresijom na Ukrajinu. U ovoj državi ostaje previše prostora za politikanstvo. Napretka ne može biti bez konsenzusa. S druge strane preglasavanje volje jednog od konstitutivnih naroda je zloupotreba sistema. Moraju se poštovati i odluke ustavnog suda BiH, a ne samo presude Evropskog suda za ljudska prava”, rekao je Picula.
Ilhan Kyuchyuk iz Bugarske rekao je da EU mora djelovati odmah.
“Moramo snažno osuditi Dodikovu etnonacinalističku retoriku te osuditi pokušaj razjedinjavanja državnih institucija. Evropska unija se mora snažnije usredotočiti na BiH”, rekao je Kyuchyuk
Dodao je da se moraju pobrinuti da se izbori održe.
Zastupnik njemačkih Zelenih u Europskom parlamentu Romeo Franz rekao je da invazija na Ukrajinu podsjeća na rat u Bosni.
“Putinov rat u Ukrajini napad je na evropske vrijednosti. Putin želi vratiti Zapadni Balkan u prošlost. Njegov najveći saveznik na Balkanu je Dodik. Mi snažno tražimo sankcije Dodiku, ali neke zemlje su to blokirale, što je sramotno”, kazao je Romeo
Austrijanac Roman Haider, prema kojem BiH nije mjesto u Europskoj uniji.
“S jedne strane Brisel ulaže napore već dva desetljeća. Ipak je ova država fragilna, neki govore da je ova država propala. Dejton nije savršen, ali je spriječio krvoproliće. Primiti BiH u EU nije rješenje, jer bi to stvorilo samo više problema”, rekao je Haider, te dodao da treba spriječiti kineski utjecaj u BiH.
Zastupnik u Europskom parlamentu Bogdan Rzonca iz Poljske rekao je da je situacija u Bosni i Hercegovini izuzetno teška.
“Sada je situacija složenija i imamo najgoru situaciju od kraja rata. Potkopava se Daytonski sporazum, što lako može dovesti do raspada cijele zemlje. Problema ima i u Beogradu. Republika Srpska proslavila je 9. januar uz podršku Kine i Rusije. Evropska unija mora biti vrlo stroga prema njima ako želimo da se Bosna i Hercegovina pridruži EU”, rekao je Rzonca.
Talijan Fabio Massimo rekao je da nije dovoljno poslati 500 vojnika i zaprijetiti sankcijama kako bi se razriješile etničke napetosti.
“Trebamo ponovo razmotriti arhitekturu ove države, koja je zaista došla do svojih granica nakon 30 godina. Inače će biti lako Putinu otvoriti drugi front u Evropi”, rekao je Massimo.
Željana Zovko iz hrvatskog HDZ-a istaknula je da treba provesti izbornu reformu, navodeći da je problem u Bosni i Hercegovini separatizam i unitarizam.
Delara Burkhardt iz njemačkog SPD-a kazala je da “ovoj prekrasnoj zemlji” želi da izvuče snagu iz svoje raznolikosti.
“Nacionalisti već 20 godina blokiraju različitost Bosne i Hercegovine. Putinov napad mijenja odnos snaga. Paraliza je, ali treba uvesti sankcije i ojačati mandat visokog predstavnika”, naglasila je njemačka europarlamentarka.
Irena Joveva iz Slovenije kazala je da autokrati i oni koji uništavaju demokratiju postoje ovdje na evropskom tlu.
“Trideset godina nakon rata Dodik pokušava uništiti BiH. Kako neko može da ne osudi njegovo ponašanje. Puno je licemjerja u Evropskoj uniji”, rekla je Joveva.
Predstavnik austrijskih socijaldemorkata Andreas Schieder rekao je da Mađarska i Hrvatska trebaju podržati sankcije Dodiku.
“Stanje na Zapadnom Balkanu je opasno i eksplozivno, naročito u BiH, a ruska agresija je nešto što se lako može preliti na region. Za to je kriv Milorad Dodik, koji želi postepeno uništiti BiH. Upravo zato trebamo se više angažovati, ne samo prijetiti sankcijama već ih i donijeti. Tome se moraju pridružiti Mađarska i Austrija”, rekao je Schieder.
Stabilnost BiH je bitna za sigurnost Balkana rekao je Tomislav Sokol iz HDZ-a Hrvatske istakavši da se Hrvatima treba omogućiti da biraju legitimne predstavnike.
“To je moguće jedino i isključivo hitnom izmjenom Izbornog zakona koja će osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH, kojem je, kolegice i kolege, uskraćeno političko pravo, koje nije uskraćeno ni jednom drugom narodu u Evropi da sam bira svoje političke predstavnike” rekao je Sokol.
Dodao je da je skandalozno da neki zastupnici u Evropskom parlamentu to pravo negiraju.
Slovenka Tanja Fajon kazala je da rat u Ukrajini predstavlja opasnost za BiH.
“Strah od toga da bi Putinovi plaćenici mogli iskoristiti situaciju da bi pokrenuli rat u BiH je nešto što je opipljivo. Važni su nam poslanici mira, a ne rata. Pozivamo na sankcije protiv Milorada Dodika, ali tu vjerovatno neće biti konsenzusa. Kao što vidimo Orban je protiv toga”, istakla je Fajon.
