Kakva BiH bi bila “po mjeri” Milorada Dodika. On sam je u svom posljednjem komentaru dao odgovor na ovo pitanje. Po njemu, to bi trebala biti država uređena po principima zaštite kakvi su ugrađeni u EU. Međutim, “zaboravlja” činjeniccu da je EU asocijacija država, te da su mehanizmi o kojima govori Dodik uspostavljeni radi očuvanja suvereniteta država članica. S druge strane, BiH nije zajednica država kako ju je želi predstaviti Dodik, nego država, a entiteti nemaju vlastiti suverenitet, nego su dio države BiH.
Osim toga, u svom komentaru Dodik spominje kako se treba dogovarati i da isključivost ne smije biti dio politike. Međutim, upravo se on već dugi niz godina koristi ucjenom kao sredstvom za ostvarivanje svojih političkih ciljeva, odnosno članovi njegove stranke su nebrojeno puta blokirali rad državnih institucija ako nisu prihvaćeni njihovi zahtjevi.
– Čudno neko vrijeme! Februar je, a u BiH nema snijega!
Uprkos tome, u danima koji dolaze svako će pokazati svoj trag.
Vidjeće se jasno, kao na dlanu, ko je spreman da bude gospodar svoje sudbine koji služi svom narodu, a ko sudbinu svog naroda stavlja u ruke gospodara služeći njemu.
Vidjeće se kome je EU cilj, a kome izgovor.
Vidjeće se ko gleda naprijed, a ko u retrovizor.
Neko je prije 30 godina postavio pogrešnu dijagnozu bolesti od koje boluje BiH.
I mi smo se ljutili na EU zato što njihova terapija ne djeluje, a oni su se ljutili na nas jer nismo disciplinovan pacijent.
Ako tražimo i želimo početak pregovora s EU, moramo se ponašati evropski.
EU su njene članice izgradile funkcionalnom tako što su definisale okvir, principe i pravila koja svi jednako tumače i pridržavaju ih se, čak i kada nisu potpuno zadovoljni.
Naš okvir je Dejtonski sporazum, ali ga neki žele tumačiti kako im odgovara, iako je precizno definisao nadležnosti, prava i obaveze.
Snaga EU počiva na sposobnosti da se postigne dogovor koji se poštuje, kod nas se dogovor smatra slabošću. Snaga se dokazuje svađom i izigravanjem dogovora.
Vidjećemo postoji li spremnost da se to promijeni.
BiH nikad nije bila funkcionalna, kako u prvim godinama poslije Dejtona, tako i danas.
Što je više nadležnosti sa nivoa entiteta prenošeno na državni nivo, ona je sve lošije funkcionisala, gubila je smisao dejtonske i postajala nikakva.
Razlog je što neki nisu bili posvećeni sprovođenju nadležnosti, već kako da od entiteta oduzmu nove i nove.
Politika bazirana na neostvarivim ciljevima vodila je u ćorsokak.
Vidjećemo da li se i to promijenilo.
Ustav odražava realnu potrebu balansa interesa tri naroda i dva entiteta i podsjeća na pravila SAD ili EU i već sam nekoliko puta rekao – nije problem u ustavnom okviru, već u motivima i namjerama.
Vidjećemo postoje li iskreni motivi.
Ne može se dogovor i kompromis praviti na isključivosti.
Ako nije kako hoću, onda ste protiv BiH.
To je vraćanje na pozicije koje su dovele do tragedije.
Srbija želi u EU, Hrvatska je u EU, mi Srbi želimo Republiku Srpsku i BiH u EU s mehanizmima zaštite kao EU. Ti mehanizmi nisu uvijek svima po volji, ali oni garantuju evropsku solidarnost.
A ona nije koliko će se kome dati. Nego bez obzira ko je koliki, ima jednaka prava.
Želim zemlju koja funkcioniše poput EU u EU, zajedno sa Srbijom. Nama Srbima EU je šansa da živimo u prostoru bez granica poslije veoma teškog 20. vijeka. Mi tu šansu nećemo ispustiti. Ali je nemamo čime iskoristiti ako je cijena toga odustajanje od Republike Srpske, našeg prava na uređivanje svoje kuće. BiH može biti jedna funkcionalna zajednička kuća Bošnjaka, Srba i Hrvata. Zajednica dva, odnosno tri entiteta. Ne može biti kuća jednih, u kojoj smo mi podstanari, objavio je Dodik.