Dodik je izjavio da je institucija višeg predstavnika dio problema u BiH, a nikada rješenje.
Predsjedavajući BiH Milorad Dodik istaknuo je da je, u svjetlu medijskih najava o novom visokom predstavniku, izuzetno važno da Narodna skupština u Republici Srpskoj bude upoznata sa svim aspektima i posljedicama mandata višeg predstavnika i zauzme pravovremenu poziciju o ovom važnom pitanju.
– Ova razmatranja i zauzeti stavovi ne bi trebalo da budu, i nisu, u vezi sa personalnim rješenjem, već isključivo za opstanak visokog predstavnika po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma. S tim u vezi, promišljanja i diskusija nisu u vezi sa predloženim kandidatom. I gospodin Kristijan Šmit, kao zvaničnik sa bogatom biografijom, prijeko potrebnim poznavanjem prava i ustavnih specifičnosti složenih zemalja, te očigledno dobrim namjerama, bez obzira na lične kvalifikacije, u ulozi visokog predastavnika jednostavno više nije ni potreban niti koristan za BiH – pojasnio je Dodik u obraćanju poslanicima Narodne skupštine Srpske.
On je naglasio da suštinska promjena, koja će se ogledati u potpunom preuzimanju odgovornosti za postizanje dogovora o načinu funkcionisanja državne zajednice, mora ležati na izabranim predstavnicima konstitutivnih naroda od kojih se nijedan ne bi smio zanositi postojanjem podrške u određenim akterima međunarodne zajednice.
– Sve dok postoje nade da će neka strana sila ili međunarodna zajednica moći da na bilo koji način, pohvalama ili prijekorima, podrškom ili osudama bilo koje od strana, zamijeni neophodne unutrašnje dogovore onih koji čine BiH i žive u njoj, neće biti moguće očuvati državnu zajednicu BiH sastavljenu u Dejtonu – istakao je Dodik.
Zbog očekivanja da će njihove političke ciljeve zaštititi drugi, naime visoki predstavnik, rekao je Dodik, bošnjačka politička elita, bez obzira na stranku, nije promijenila način i stavove o BiH od 1995., neki čak i od 1992. godine.
Upravo zbog očekivanja da će njihove političke ciljeve braniti neko drugi, konkretno visoki predstavnik, rekao je Dodik, bošnjačka politička elita, bez obzira na partijsku pripadnost, nije promijenila svoj pristup i pogled na BiH od 1995, neki čak od 1992. godine.
– Ako se osvrnemo na antiustavne i sve druge odluke visokog predstavnika u posljednjih 26 godina vidjećemo da nijedna nije bila u suprotnosti sa željama političkih predstavnika Bošnjaka. Cijenim da je bilo poštenije i korektnije i svrsishodnije da su u proteklih 26 godina pregovarali Srbi, Hrvati i visoki predstavnik – rekao je Dodik.
Izjavio je da imenovanje visokog predstavnika zahtijeva pet strana – potpisnica Aneksa 10 – Republika Hrvatska, Savezna Republika Jugoslavija, danas Srbija, Republika BiH, koja više ne postoji, Federacija BiH i Republika Srpska.
Prema njegovim riječima, Aneks 10 zaključen je s ciljem identificiranja ključnih područja i mehanizama za provedbu građanskih aspekata mirne rezolucije.
U članu 1.2. Aneksa 10 konstatovano je, dodao je Dodik, da “u pogledu složenosti sa kojima su suočene, strane traže postavljanje visokog predstavnika koji će biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kako bi pomogao stranama u njihovim naporima da mobilišu, te po potrebi koordinišu aktivnostima organizacija i agencija koje su uključene u civilne aspekte mirovnog rješenja”.
On je naglasio da je za imenovanje visokog predstavnika neophodna saglasnost svih pet strana-potpisnica.
– U slučaju imenovanja prvog visokog predstavnika, Karla Bilta, obavljene su konsultacije sa vlastima u BiH, nakon čega je imenovanje potvrdio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Već prilikom imenovanja narednog visokog predstavnika, Karlosa Vestendorpa, ‘imenovanje’ je izvršio Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira zaključcima konferencije iz Sintre, koje je potom potvrdio Savjet bezbjednosti UN. I nakon toga, nizale su se brojne nepravilnosti, pa je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira izvršio imenovanje kandidata nominovanog od EU koja nije strana Aneksa 10 i nema nikakvu nadležnost u ovom postupku – pojasnio je Dodik.
Podsjetio je da je takva praksa učinjena u slučaju imenovanja Wolfganga Petritscha i Paddyja Ashdowna, pa bi imenovanju Christiana Schwarz-Schillinga čak nedostajalo odobrenje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
– Imenovanje narednog visokog predstavnika Miroslava Lajčaka ‘pozdravljeno’ je od Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira, a potom je data saglasnost Savjeta bezbjednosti. Dakle, opet nezakonito imenovanje i ne zna se ni ko ga je zapravo imenovao – rekao je Dodik.
U svakom slučaju, istakao je Dodik, ne postoji dokument koji daje nadležnost bilo kome osim stranama-potpisnicama da traže, odnosno nominuju kandidate, a naročito ne Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira, koji nije nikakva kategorija iz Dejtonskog sporazuma.
