– Prijedlog amandmana na Ustav BiH, koje je predložio SDP BiH, nema nikakvu šansu da bude usvojen i pretpostavljam da neće proći nu komisijsku fazu Predstavničkog doma. To znači da se radi o još jednoj u nizu političkih pustih želja ove stranke kojima ona pokušava da skrene pažnju na sebe i svoj politički program – rekla je Bursaćeva.
Prema njenim riječima, do koje je mjere prijedlog amandmana apsurdan i neprihvatljiv najbolje ilustruje jedan od prijedloga u vezi sa nadležnošću nivoa BiH, a koji prema ideji SDP-a, obuhvata “i sve druge nadležnosti koje se uređuju zakonom”, što se ne može naći niti u jednoj ozbiljnoj, složenoj zemlji.
– Osim što se ovakvim prijedlozima gube dragocjeno vrijeme i energija, dodatno se dezavuiše javnost, posebno u Federaciji BiH, jer se kao razlog za podnošenje ovih amnadmana navodi zahtjev institucija EU, što uopšte nije tačno – naglasila je Bursaćeva.
Ona je ocijenila da je prijedlog SDP-a zanimljiv i vrijedan pažnje samo utoliko što se njime direktno priznaje da neke od institucija koje trenutno funkcionišu na nivou BiH, kao što su Sud i Tužilaštvo BiH, nemaju ustavno uporište, pa bi oni ovim prijedlogom da ih “poustave”.
– Ovakvim pristupom promjenama Ustava ova stranka obezvređuje politički dijalog i sam značaj procesa ustavnih promjena u BiH – zaključila je Bursaćeva.
Prema mišljenju političkih analitičara, SDP-ov prijedlog ustavnih amnadmana u osnovi se bazira na tzv. “aprilskom paketu ustavnih promjena”.
Tako se umjesto tročlanog Predsjedništva BiH, predlaže uvođenje funkcije predsjednika i dvojice potpredsjednika, koji ne bi mogli biti iz istog naroda.
Kandidati bi bili “izabrani članovi Parlamentarne skupštine BiH”.
Amandmanima, koje predlaže Klub poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarnoj skupštini BiH, se nadležnosti koje su oduzete od entiteta jedino mogu vratiti uz jednoglasan pristanak BiH i dva entiteta.
Precizirane su nadležnosti i odnosi između institucija BiH i entiteta, a postojećim nadležnostima institucija BiH dodaju se odbrana i bezbjednost, uspostavljanje i funkcionisanje Suda BiH i Tužilaštva BiH, kao i ostalih nadležnosti koje se uređuju zakonom.
Tu bi se dodala i potpuno nova tačka “podijeljene nadležnosti drugih nivoa vlasti s institucijama BiH”, kojima su obuhvaćeni poreski sistem, izborni proces, pravosuđe, poljoprivreda, nauka i tehnologija, ekologija, lokalna samouprava i druge nadležnosti koje se uređuju zakonom.
SDP-ovim prijedlogom amandamana drastično bi se povećao broj poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Sa sadašnja 42 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, SDP u svojim amndmanima koje predlaže, taj broj povećava na 87. Kao obrazloženje za to navodi “proširenje nadležnosti države BiH”, kao i jačanje nadležnosti Predstavničkog doma.
Dvije trećine bile bi birane iz Federacije BiH i jedna iz Republike Srpske, neposredno na izborima, pri čemu bi tri mjesta bila garantovana predstavnicima koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.
Broj delegata u Domu naroda, prema ovom prijedlogu, bio bi povećan sa 15 na 21, po sedam iz svakog konstitutivnog naroda, i njih bi posredno birao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.