Ni Daytonski sporazum ni Ustav Bosne i Hercegovine ne dopuštaju otcjepljenje bilo kojeg entiteta – Ambasada SAD-a u Bosni i Hercegovini odgovara Radiju Slobodna Europa u vezi sa Zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske, u kojima se poziva i na “mirni razlaz BiH i ukidanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR)”.
Zaključke je Skupštini Republike Srpske poslao Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na čiju je inicijativu sazvana posebna sjednica Skupštine Republike Srpske 10. martau Banjoj Luci, javlja RSE.
Oni se tiču ocjene rada visokog predstavnika, a rezultat su najave imenovanja novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Iz Ambasade SAD-a ističu da “svaka radnja preduzeta sa ciljem razgradnje BiH predstavlja kršenje Dejtonskog sporazuma, te da je postojanje svakog od dva bh. entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH) u Bosni i Hercegovini u potpunosti zavisno od postojanja BiH”.
“Status Bosne i Hercegovine kao države nije stvar mišljenja, već činjenica koja je ustanovljena međunarodnim pravom”, ističu iz Ambasade SAD-a u BiH, te dodaju da Kancelarija visokog predstavnika u BiH ima njihovu “punu podršku u nadgledanju provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegove podrške istoj”.
U odgovoru se podsjeća da, kako bi okončala međunarodni nadzor, Bosna i Hercegovina mora ispuniti posebne kriterije koje je postavilo Vijeće za provedbu mira u Bosni i Hercegovini. Uključeni su u kriterij 5 + 2, što ukazuje da dopunjuju put Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.
Za ukidanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH postavljena su 2008. godine 5+2 uslova i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te zaživljavanje vladavine prava.
Oni također uključuju usvajanje nacionalne strategije za ratne zločine, usvajanje Zakona o strancima i azilu i usvajanje nacionalne strategije za reformu pravosudnog sektora.
Dva cilja su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pozitivno mišljenje Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira u BiH.
Ustav BiH ne daje mogućnost otcjepljenja
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 10. marta zaključke kojima se poziva na mirni razlaz u Bosni i Hercegovini, ukoliko BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda “ne preuzme odgovornost za vlastiti razvoj u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom”.
Zaključci se odnose na Povelju UN-a za koju je rekla da “svakoj naciji jamči pravo na samoodređenje” i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji su sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine. ”
Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić za RSE kaže da u Ustavu BiH, a to je Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, nema direktno nigdje napisano da postoji pravo bilo kojeg naroda na samoopredjeljenje.
“Mislim da to pravo nije moguće efektivno realizirati u Bosni i Hercegovini, a da bi to bilo u skladu sa Ustavom, pogotovo što se u jednom drugom članu, u normativnom dijelu, kaže da je Bosna i Hercegovina samostalna, suverena i politički neovisna država. Prema tome, to pravo u vidu secesije ne postoji”, ističe Pobrić.
Pobrić objašnjava da su Povelja UN-a i Međunarodni ugovori na koje se pozivaju zaključci Narodne skupštine Republike Srpske uključeni u preambulu Aneksa 1 Ustava Bosne i Hercegovine, ali su u ovom kontekstu neprimjenjivi.
“Tačno je da se pominje u preambuli u Aneksu 1 uz Ustav BiH, Međunarodni pakt o građanskim, političkim pravima, u kojem se govori o pravu naroda na samoopredjeljenje. Međutim, ovo pravo se danas u međunarodnom pravu tumači vrlo restriktivno, tj. kada je jedna etnička skupina, narod ili nacionalna skupina koja je teritorijalno određena, diskriminirana od većinskog naroda ili temeljne nacije – da je tako nazovem – to je krajnje sredstvo da bi oni zaštitili svoja kolektivna i individualna prava. Mislim da Aneks 4, koji je Ustav BiH, bar kad su u pitanju konstitutivni narodi, ne daje povoda da se kaže da je neki narod posebno diskriminiran”, ocjenjuje Pobrić.
Najave tužbi protiv visokih predstavnika neostvarive
Zaključci Skupštine entiteta također pozivaju na ukidanje Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i pozivaju Skupštinu da uputi Vladu Republike Srpske da uspostavi međunarodni pravni tim koji će poduzimati mjere protiv visokog predstavnika .
U zaključcima se visoki dužnosnici optužuju za “kršenje Daytonskog sporazuma i njegovog Aneksa 10 kršenjem međunarodnog prava zlouporabom mandata”, a jedna od izjava je “istječe potreba za vojnim dijelom misije prema Aneksu 10 Daytonskog sporazuma”.
Pobrić smatra da za te zaključke ne postoji pravna osnova, što objašnjava da je Aneksom 10. Općeg okvirnog sporazuma o miru u Bosni i Hercegovini uspostavljen Institut visokog predstavnika, čiji je mandat naknadno “produžen” bonskim ovlastima koje je izdala mirna provedba. Savjet. S ove točke gledišta, visoki predstavnik je glavni tumač Daytonskog mirovnog sporazuma, a time i Ustava Bosne i Hercegovine.
“Slažem se u nekim aspektima da je visoki predstavnik, prema našem, evropskom shvatanju prava, vrlo široko koristio ta svoja ovlaštenja, ali moramo imati u vidu da je Ustav BiH pisan na osnovu anglosaksonske pravne škole, gdje se onaj ko primjenjuje pravo, u ovom slučaju visoki predstavnik ili neki sud, ima pravo, i to je praksa u anglosaksonskoj pravnoj školi, da se ekstenzivno, šire tumači pravo, dakle, sudu ili organu koji tumači pravo daju šira ovlaštenja da on interpretira neku normu, pa i ustavnu, s obzirom na datu situaciju. U tom kontekstu treba promatrati ulogu visokog predstavnika i njegovu aktivnost”, ocjenjuje Pobrić.
Pobrić smatra i nemogućim ostvarenje najava tužbi protiv bivših visokih predstavnika od Republike Srpske.
“Kojem bi ih sudu tužio, za što bi ih tužio i koje bi bile sankcije, zaista ne znam. To je on [Milorad Dodik] trebao da objasni Skupštini Republike Srpske. Mislim da je to nasumice data izjava, a da ni on ne zna kome bi ih tužio”, ističe Pobrić.
Aneks 10. Daytonskog mirovnog sporazuma predviđa da se provedba civilnih aspekata mirovnog sporazuma odnosi na nastavak humanitarne pomoći onoliko dugo koliko je potrebno, obnovu infrastrukture i ekonomski oporavak, uspostavljanje političkih i ustavnih institucija u Bosni i Hercegovini, promicanje ljudskih prava i povratka izbjeglica i raseljenih osoba i slobodnog kretanja i poštenih izbora u Bosni i Hercegovini.
Ovaj dodatak također pretpostavlja da će visoki predstavnik koordinirati aktivnosti međunarodnih organizacija i agencija, kao i domaćih, koje će raditi na tim aktivnostima.
Vijeće za provedbu mira međunarodno je tijelo odgovorno za provedbu Daytonskog sporazuma i osnovano je 1995. godine, mjesec dana nakon potpisivanja sporazuma. Vijeće, putem Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nadgleda provedbu Daytonskog sporazuma i pruža Uredu političke smjernice.
Članovi Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Države, Velika Britanija, predsjedništvo EU-a, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije koju predstavlja Turska.
Stavovi članica Upravnog odbora PIC-a i EU
Ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov izjavio je 11. marta da je principijelan stav njegove zemlje da je vrijeme za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika u BiH.
“Smatramo da se ovaj institut nakon 25 godina mora zatvoriti i da sve strane u BiH treba da imaju mogućnost da se slobodno dogovaraju kakvu BiH žele”, rekao je Kalabuhov novinarima nakon sastanka sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva Ljubišom Ćosićem.
Britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Matthew Field osudio je zaključke Narodne skupštine Republike Srpske.
“U vrijeme zdravstvene krize i ekonomskih poteškoća, Narodna skupština Republike Srpske je odlučila da se fokusira na podjele, provokacije i područja koja nisu u njenoj nadležnosti, umjesto na potrebe građana”, napisao je Field na svom Twitter nalogu.
