Blokade državnih institucija pod vodstvom predsjednika SNSD-a Milorada Dodika jasan su znak da međunarodna zajednica, odnosno OHR, treba, u skladu sa svojim mandatom i prije odlaska iz BiH, omogućiti funkcioniranje institucija ako ih neko poput Dodika ponovo odluči blokirati.
Vijeće za implementaciju mira je 2008. godine postavilo zahtjeve koje vlasti BiH moraju ispuniti prije zatvaranja OHR-a, odnosno programa 5 + 2. To uključuje pozitivnu ocjenu situacije u Bosni i Hercegovini od strane Upravnog odbora PIC-a, uz puno poštovanje Dejtonski mirovni sporazum.
S tim u vezi, ako možete blokirati državne institucije da ne dolaze na sastanke, OHR je, kako je Dodik pokazao posljednjih mjeseci, dužan omogućiti institucijama funkcioniranje prije zatvaranja ureda. S obzirom na trenutnu situaciju, Christianu Schmidtu to bi trebao biti prioritet.
Prije petnaestak godina tadašnji visoki predstavnik Miroslav Lajčak najavio je izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine kojima se želi spriječiti blokiranje odlaska Vijeća ministara na sjednice. Kao i danas, Milorad Dodik i SNSD su burno reagirali stvarajući krizu i blokadu države. Pod pritiskom nekih zapadnih zemalja, Lajčak je uveo “autentično tumačenje” koje je promijenilo suštinu odluke i nije napravljen nikakav korak naprijed.
Osim toga, Lajčak je u oktobru 2007. godine predložio i izmjene Poslovnika o radu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i izmjene Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ovi prijedlozi onemogućili bi blokiranje rada Doma naroda i Predstavničkog doma PS BiH zbog izostanka zastupnika sa sjednica.
Sam prijedlog imao je za cilj rješavanje sukoba unutar samog Ustava Bosne i Hercegovine, kao i sukoba s poslovnikom oba doma PS-a Bosne i Hercegovine. Zanimljivo, Ustav kaže da kvorum Predstavničkog doma čini većina zastupnika, bez obzira iz kojeg entiteta su izabrani, a Poslovnikom je propisano da kvorum čini jedna trećina zastupnika iz svakog entiteta. S druge strane, kvorum Doma naroda PS Bosne i Hercegovine čini 9 izaslanika uz uvjet da su prisutna najmanje tri Bošnjaka, Hrvata i Srbina.
No, u obrazloženju postupka glasovanja u oba doma PS BiH stoji da se odluke donose “većinom glasova prisutnih koji glasaju”.
“Kao takva, bilo koja odluka ne može biti usvojena jednostavnom većinom članova/delegata jednog doma (22 od 42 u Predstavničkom domu, odnosno 8 od 15 u Domu naroda) ukoliko su članovi ili delegati tog doma koji su izabrani s teritorije svakog entiteta prisutni i koriste mehanizme entitetskog glasanja predviđene člankom IV (3) d) kako bi blokirali usvajanje takve odluke.”
S tim u vezi, bilo je predviđeno da u oba doma PS BiH vrijedi samo za delegate s pravom glasa, ali ne i za one koji nisu prisutni na sjednici.
“Tekstovima dosadašnjih poslovnika tumači se ustavni uvjet da većina uključuje bar 1/3 glasova članova/delegata s teritorije svakog entiteta tako da se upućuje na sve članove/delegate izabrane iz jednog entiteta. Međutim, formulacijom iz Ustava (a konkretno riječju ‘glasovi’ koja se u njemu koristi) zahtijeva se da se poslovnikom upućuje na 1/3 delegata/članova koji su prisutni i glasaju. Predloženim izmjenama tumači se uvjet jedne trećine tako da se on odnosi samo na one članove/delegate koji su prisutni i glasaju. Kao takvo, pravilo iziskuje da zastupnici iz svakog entiteta budu prisutni na sjednici ukoliko žele da glasaju ‘protiv’ odluke”, stoji u objašnjenu Lajčakovog prijedloga.
Prijedlogom je također onemogućeno blokiranje rada PS Bosne i Hercegovine kroz Kolegij i Zajednički kolegij domova PS Bosne i Hercegovine. Predloženo glasovanje nije poništilo glasovanje entiteta, ali je korištenje ovog mehanizma bilo uvjetovano dolaskom na sastanak.
Ove promjene su nužne kako bi se spriječilo osujećivanje rada izvršnih i zakonodavnih tijela s ciljem urušavanja državnih institucija.
Dodik je svojim postupcima pokazao na koji način bi dio stranaka iz Republike Srpske mogao pokušati obesmisliti državu u slučaju da OHR zatvori Ured, dok bi istovremeno entitet donosio jednostrane odluke, blokirajući rad države samim nedolaskom na sjednice. Predsjednik SNSD-a je svojom politikom pokazao da je promjena poslovnika oba doma PS BiH nužna da bi se sačuvao integritet države u slučaju krize.
S tim u vezi, Poslovnik Predsjedništva Bosne i Hercegovine sprječava blokade zbog odsutnosti jednog od članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a samo prisustvo na sjednici omogućava glas protiv. Time je onemogućeno trajno napuštanje institucija bez ugrožavanja položaja Republike Srpske, princip koji bi trebao vrijediti i za druge državne institucije ako međunarodna zajednica namjerava dugoročno učiniti Bosnu i Hercegovinu stabilnom.
