Pravne preduvjete za ovaj korak stvorila je EU, odnosno Vijeće EU, koje je u ponedjeljak usvojilo uredbu kojom se uspostavlja globalni režim sankcija za kršitelje ljudskih prava.
Upozorenje visokog predstavnika Valentina Inzka Miloradu Dodiku da bi se mogao suočiti sa sankcijama EU-a ako do sljedećeg proljeća ne ukloni spomen-ploču posvećenu ratnom zločincu Radovanu Karadžiću iz Studentskog doma na Palama, korak je bliže provedbi.
Ovo je prva uredba ove vrste koja omogućava EU da goni pojedince, entitete i tijela, uključujući državne i nedržavne aktere, koji su odgovorni za ozbiljna kršenja ljudskih prava i kršenja ljudskih prava širom svijeta ili u vezi s njima.
Ostale sankcije ili kršenja ljudskih prava također mogu ući u opseg sankcijskog režima ako su takva kršenja široko rasprostranjena, sustavna ili na bilo koji drugi način ozbiljno zabrinjavaju ciljeve Zajedničke vanjske i sigurnosne politike utvrđene Ugovorom o EU.
Vijeće će, djelujući na prijedlog države članice ili visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, izraditi, pregledati i izmijeniti “crnu listu”, piše “Faktor”.
Prema Bruxellesu, ova odluka potvrđuje da promicanje i zaštita ljudskih prava ostaje kamen temeljac i prioritet vanjskog djelovanja EU-a i odražava predanost Unije rješavanju ozbiljnih kršenja ljudskih prava.
Akcija EU također pojašnjava Inzkovu odlučnost da napokon poduzme ozbiljniju akciju protiv šefa SNSD-a Milorada Dodika.
“Ako ne reagira na sljedećem sastanku Vijeća sigurnosti, trebao bi se suočiti sa zabranom putovanja u sve zemlje EU, a zatim u sve članice UN-a”, rekao je Inzko Vijeću sigurnosti UN-a 5. studenoga u prezentaciji.
Moguću odluku o sankciji Miloradu Dodiku pomogao je sam šef SNSD-a, svojim istupom pred predstavnicima zemlja članica Vijeća sigurnosti UN-a.
Predstavnici svih svjetskih sila zastupljenih u Vijeću sigurnosti, uključujući one s ključnim glasom u EU, poput njemačkog veleposlanika Güntera Sauttera, odgovorili su na brutalne uvrede upućene visokom predstavniku, ali i na otvorene prijetnje odlaskom aktera iz RS-a.
Te je činjenice svjestan i Dodik, koji se povukao iz Inzekova upozorenja i prvo se pravdao da on nema ovlasti narediti uklanjanje ploče, a zatim je zajedno s visokim predstavnikom ponudio da se ukloni.
Sigurno je da je Dodik trenutno najveći problem kako svojim biračima, čiju je naklonost stekao nacionalističkom i secesijskom retorikom, objasniti moguće uklanjanje ploče sa Studentskog doma na Palama.
