Prema Financial Timesu, kinesko kreditiranje u inozemstvu naglo je opalo uslijed ponovne procjene inicijative “Pojas i put”.
Ne tako davno, u maju 2017. godine, kineski čelnik Xi Jinping stao je ispred dvorane od gotovo 30 šefova država i delegata iz više od 130 zemalja u Pekingu i proglasio “projektom stoljeća”, kaže Direktno.rs.
To nije bilo pretjerivanje. Kina je obećala da će potrošiti oko 1 milijardu dolara za izgradnju infrastrukture, uglavnom u zemljama u razvoju širom svijeta i gotovo će sve financirati putem vlastitih financijskih institucija. Nakon prilagodbe na inflaciju, taj ukupni založeni iznos bio je otprilike sedam puta veći od onoga što su Sjedinjene Države potrošile kroz Marshallov plan za obnovu Europe nakon Drugog svjetskog rata.
No, prema podacima objavljenim ove sedmice, stvarnost se odjednom razlikuje od scenarija gospodina Xija. Ono što je zamišljeno kao najveći razvojni program na svijetu raspadnut će se u ono što bi moglo postati prva kineska dužnička kriza u inozemstvu.
Zajmovi kineskim financijskim institucijama koje upravljaju “Pojasom i putem”, zajedno s bilateralnom podrškom vladama, pali su s litice, a Peking je zaglavio u pregovorima o dugovima s mnogim zemljama, piše Financial Times.
Podaci koji opisuju kineski problem potječu od istraživača sa univerziteta u Bostonu, koji vode neovisnu bazu podataka kineskog inozemnog financiranja razvoja. Otkrili su da su se zajmovi Kineske razvojne banke i China-Export Import Bank srušili s vrha od 75 milijardi dolara u 2016. na samo četiri milijarde dolara prošle godine.
Sudionica u intervjuu za Financial Times konačno zaključuje
“Historijski gledano, većina infrastrukturnih procvata nije uspjela.” Hoće li Kina moći izbjeći tu sudbinu, može ovisiti o njezinoj sposobnosti pregovaranja o zajmovima sa zemljama kojima je hitno potrebno olakšanje duga. “Ako Kina ne bude mogla ili ne želi pružiti dovoljno olakšica svojim dužnicima, mogla bi se naći usred dužničke krize na tržištima u nastajanju.”
