Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović rekao je da je izborni proces počeo po jednim, a završio po drugim pravilima, što je protivno principu pravne sigurnosti, te smatra da Ustavni sud BiH mora reagirati.
Predsjednik Džaferović je utvrdio da su izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH usklađene sa zahtjevima samo jedne političke stranke.
“Visoki predstavnik je nametanjem izmjena Izbornog zakona pogodovao HDZ-u, računica ukazuje da je to tako. Mislim da nije trebao donositi ni amandmane na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ni na Izborni zakon u situaciji kada je izborni proces, praktično, bio okončan i Ustavni sud će morati reagirati. Glavni problem je što visoki predstavnik u svojim odlukama nije tretirao Bosnu i Hercegovinu kao cjelinu”, ocijenio je Džaferović u razgovoru za BIR televiziju.
Smatra da amandmani nisu u skladu s presudom Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijelom području BiH niti s načelima iz presuda Europskog suda za ljudska prava, a istaknuo je i da prema navedenim izmjenama, asimetrija između dva entiteta u oblasti zaštite prava produbila je konstitutivnost nacija, zastupljenost i odlučivanje.
Džaferović je govorio i o misiji EUFOR-a u Bosni i Hercegovini te istaknuo kako očekuje produžetak mandata.
“Ukoliko bi se dogodilo da se pojave problemi s nečijim vetom, onda Bosna i Hercegovina ne smije imati nikakav vakum kada je u pitanju međunarodna vojna misija u našoj zemlji. Vjerujem da će postojati rezervna varijanta. Međunarodno vojno prisustvo je neophodno. Samo neprijatelji mira i stabilnosti Bosne i Hercegovine, Zapadnog Balkana i Evrope se mogu zalagati da u našoj zemlji nema vojnog prisustva, a prijatelji mira i stabilnosti se zalažu da ono postoji”, naglasio je Džaferović.
Stalno uplitanje Republike Hrvatske i njezina predsjednika Zorana Milanovića u unutrašnju politiku BiH Džaferović je ocijenio politikom koja će u konačnici koštati Hrvatsku.
“Bosna i Hercegovina i Hrvatska su upućene jedna na drugu. Umjesto da idemo putem rješavanja otvorenih pitanja, od strane Hrvatske i njenog predsjednika se produciraju nova pitanja i ide se u zaoštravanje odnosa. Tako ne izgledaju dobrosusjedski odnosi. Zašto to rade? Možda da bi izbjegli rješavanje otvorenih pitanja. To može biti populizam, ili utakmica koja se vodi preko leđa naše zemlje”, smatra Džaferović.
Osvrnuo se i na posljedice ruske agresije na Ukrajinu te podsjetio da u BiH postoji ruski utjecaj koji predstavlja opasnost.
“Naši prijatelji u euroatlanskoj zajednici trebaju učiniti sve da pomognu Bosni i Hercegovini da što prije postane i članica NATO saveza i Evropske unije (EU). Što s to prije desi, bit će manje ruskog utjecaja i njegovih posljedica. Mislim da je ruska agresija na Ukrajinu otvorila oči svim donosiocima odluka u euroatlanskoj zajednici o brojnim pitanjima, među kojima i o integraciji zemalja zapadnog Balkana u EU, tako i naše države. Očekujem ozbiljniji, posvećeniji odnos donosilaca odluka u euroatlanskoj zajednici prema evropskom i NATO putu Bosne i Hercegovine”, istaknuo je Džaferović.
Govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini, rekao je da je kriza kulminirala u posljednjih deset godina kao rezultat djelovanja međunarodne zajednice i ispunjavanja njenog mandata iz Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Dok je međunarodna zajednica djelovala onako kako to Sporazum traži, imali smo progres, koji je u interesu svih nas u zemlji. Nažalost, međunarodna zajednica je iz nekih razloga od 2006. godine počela da popušta sa svojom ulogom, i, kako je popuštala, retrogradne snage su dizale glavu i pokušavale da na agendu stave svoje retrogradne politike. Kako je vrijeme prolazilo, to je raslo, a došlo je do svog vrhunca u ovom četverogodišnjem mandatu udarom na ustavni poredak koji je pokrenuo Milorad Dodik. Nije u tome uspio, odlazi poražen. Mislim da su retrogradne politike u padu, nisu iščezle ali sasvim je izvjestan njihov konačni krah. Ako ćemo ocjenjivati ovaj mandat, imajući u vidu situaciju u kojoj smo djelovali, možemo reći da je uspješan. Međutim, svi smo pretrpjeli štetu, jer se nismo bavili stvarima koje je trebalo da se bavimo”, kazao je Džaferović.
Poručio je da je potrebno nastaviti borbu za ideju Bosne kao zemlje više vjera i nacija, što je potvrdio i prvi predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović.
“Predsjednikove riječi o karakteru, duši i prirodi Bosne i Hercegovine je duboka civilizacijska ideja, jer Bosna i Hercegovina jeste ideja da ljudi različitih vjera, nacija i kultura, mogu da žive zajedno i skladno, što je pokazala i historija. Bosna i Hercegovina je imala probleme samo onda kad su retrogradne sile, koje ne žele Bosnu i Hercegovinu, djelovale protiv nje. Duboko sam uvjeren da će ta ideja na kraju pobijediti, da će Bosna i Hercegovina biti cjelovita država u kojoj će narodi i ljudi biti ravnopravni, bez obzira na kojem dijelu teritorije živjeli. Idemo ka toj ideji, nismo došli do tog cilja. Najvažnije bitke smo dobili, a vrijeme koje je pred nama treba biti obilježeno krajnjom realizacijom”, poručio je, između ostalog, u intervjuu za BIR televiziji Šefik Džaferović.