Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine za Anadolu Agency je izjavio kako je nužno spriječiti govor mržnje u BiH kako bi se očuvao mir.
Govorio je i o mogućim inicijativama za izmjene Krivičnog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na zabranu negiranja genocida i zločina u BiH, a čije je odredbe ranije nametnuo doskorašnji visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko.
– Zvaničnici iz entiteta Republika Srpska tvrde da nije problem u sadržaju Inzkovog zakona, već u načinu na koji je donijet. Navodno su ga trebali donijeti organi države BiH, a ne visoki predstavnik. Svako ko je upućen u stanje u BiH zna da se radi o neiskrenoj tvrdnji – rekao je Džaferović.
Podsjetio je kako je Parlamentarna skupština BiH više od deset godina pokušavala donijeti vlastiti zakon o zabrani negiranja i minimiziranja genocida i zločina, ali “svaki put su to blokirali upravo zvaničnici iz entiteta Republika Srpska, upravo zato jer im smeta sadržaj zakona”.
– S obzirom na navode iz RS-a da oni nemaju problem sa sadržajem zakona, međunarodna zajednica je pokrenula inicijativu da se ovaj zakon usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH. Na to je lično pozvao i visoki predstavnik Christian Schmidt, kazavši da će povući Inzkov zakon, ako parlament usvoji isti zakon. Ako nije problem u sadržaju, parlamenteraci bi sada trebali u Parlamentarnoj skupštini BiH glasati za zakon sa istim sadržajem, ali oni i to odbijaju, čime pokazuju da oni žele samo ukinuti Inzkov zakon – rekao je Džaferović i poručio da se to nikad neće desiti.
Istakao je kako visoki predstavnik nije proglasio odredbe zakona o zabrani negiranja genocida i zločina ničim izazvan.
– Bila je to reakcija na monstruoznu kampanju vrijeđanja žrtava, poricanja zločina i veličanja zločinaca. Entitet RS je počeo javnim novcem da finansira veličanje ratnih zločinaca, kao govor mržnje par excellence. Ne treba zaboraviti da je Haški tribunal u svojim presudama upravo govor mržnje definisao kao jedan od faktora koji je i doveo do zločina. Zato je od najveće važnosti za očuvanje mira da se poticanje takvog govora mržnje spriječi. Osim toga, saradnja sa Haškim tribunalom je sastavni dio Daytona i svako ko je pristao na Dayton pristao je na Haški tribunal – istakao je Džaferović.
Rekao je da je “Inkzov zakon” uglavnom u skladu s direktivama EU-a o govoru mržnje i da je u skladu sa Stockholmskim programom koji je Vijeće EU usvojilo 2009. godine, a iz kojeg je jasno da su vrijednosti EU-a nespojive s genocidom, zločinima protiv čovječnosti i drugim ratnim zločinima.
– Na koncu, presude Evropskog suda za ljudska prava su utvrdile da poricanje genocida ne može biti podvedeno pod slobodu govora. Tako da ne postoji instanca koja može ili smije osporiti ovaj zakon – zaključio je Džaferović.
