Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović stigao je u Azerbejdžan, gdje je prisustvovao Globalnom Baku forumu u glavnom gradu te zemlje, te se ovom prilikom obratio predsjedniku Ilhamu Aliyevu i drugim gostima.
Džaferović je, između ostalog, čestitao Alijevu na uspjehu u obnovi i rekonstrukciji regije Karabah, kao i na implementaciji sporazuma nakon drugog rata u Nagorno-Karabahu.
“Koji su to izazovi za globalni svjetski poredak? Da bismo odgovorili na to pitanje moramo razmotriti naše ponašanje u globalnim svjetskim krizama, kao što su npr. migracije, pandemija, agresija na Ukrajinu. Posljedice globalnih kriza snosimo svi globalno, iako za njih nismo svi jednako odgovorni. Odgovor je logičan i jednostavan, ali nažalost zbog svijeta kakav danas jeste, teško ostvariv. Svi znamo da je odgovor u većoj pravdi, jedinstvu, solidarnosti, međunarodnom pravu, snažnim i djelotvornim multilateralnim mehanizmima. Međutim, nikako da to ostvarimo. Nakon svake krize kažemo nikad više, a one se stalno ponavljaju i to one za koje je odgovoran čovjek. Zbog toga, koristeći autoritet Baku Foruma, moramo stalno isticati ove stvari i biti uporni u borbi za bolji svijet”, rekao je Džaferović.
Također je objasnio da je regija Kavkaza vrlo slična Balkanu i da su to mjesta na kojima se susreću različiti svjetovi.
“Često su ta mjesta, nalazeći se na razdjelnicama velikih carstava, bila poprišta sukoba. Ali istovremeno su bila i mjesta susreta civilizacija i kultura. Upravo su zahvaljujući tim susretima na ovim mjestima kreirane nove paradigme. Bosna i Hercegovina je jedna takva paradigma. Moja država ne spada u red velikih svjetskih država, ali je izuzetno značajna država, čak i u globalnim okvirima, upravo po svojoj paradigmi. Već stoljećima u Bosni i Hercegovini žive zajednice koje pripadaju različitim kulturno-civilizacijskim krugovima: islamskom, rimokatoličkom i pravoslavnom, jevrejskom”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Pojasnio je da je multietničnost, koji mnogi smatraju jedinstvenim za BiH, postao obilježje naprednih modernih društava.
“Više nije pitanje – da li naša društva mogu i trebaju biti multietnična, jer ona to već jesu. Jedino je pitanje kako organizirati život u njima, u korist svih njihovih članova. Isto što važi za društva u svijetu, važi i za svijet u cjelini, kao globalno društvo”, naglasio je Džaferović.
Nakon toga je spomenuo ulogu međunarodne zajednice i kazao da je najveći kolaps Ujedinjenih naroda bio u Bosni i Hercegovini u periodu agresije.
“Po prvi put, od osnivanja UN-a, na evropskom tlu je pokrenut rat čiji je cilj bio nasilno otimanje dijela teritorije Bosne i Hercegovine i istrebljenje bošnjačkog naroda, kao zajednice koja je trebala biti zaštićena Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Na samom početku rata, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija nametnulo je nepravedni embargo na uvoz oružja u Bosnu i Hercegovinu, čime nas je spriječilo da ostvarimo svoje pravo na samoodbranu propisano Poveljom Ujedinjenih nacija. Istovremeno, Ujedinjene nacije nisu stale u zaštitu Bosne i Hercegovine, svoje punopravne članice, koja je bila izložena brutalnoj agresiji iz susjedstva”, poručio je Džaferović.
Naglasio je kako je najveći poraz Ujedinjenih nacija u tome što više niko od njih ni ne očekuje da zaustave agresiju na Ukrajinu i zločine protiv civilnog stanovništva.
“Usvajanje rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o osudi agresije u Ukrajini je značajan akt, ali ako su njome iscrpljene mogućnosti UN-a, onda nema nikakve sumnje da se sistem mora refomirati. Međunarodni mir i nepovredivost granica suverenih država ne mogu biti taoci veta privilegiranih država”, ističe predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Na kraju, naglasio je kako je međunarodna zajednica uspjela spriječiti prelijevanje rata iz Ukrajine u BiH.
“Članice Vijeća za implementaciju mira uvele su sankcije odgovornima za secesionističke aktivnosti, a visoki predstavnik je koristio svoje ovlasti i poništavao akte koji su protivni Dejtonskom sporazumu, čime je dat presudan doprinos stabiliziranju stanja. Zahvaljujući multilateralnoj akciji i djelovanju sistema međunarodne zajednice, spriječen je najgori scenarij – prelijevanje rata iz Ukrajine na područje Bosne i Hercegovine, ali da bi se osigurala dugoročna stabilnost bit će nam potrebno jo
